BERLIN – Sjedinjene Države ponovno su odbile zahtjev njemačkog ministarstva obrane da se vođene rakete GMLRS, koje je Bundeswehr već nabavio od Washingtona, integriraju u novi europski raketni lanser Euro-PULS, doznaje se iz vladinih krugova u Berlinu i Washingtonu.
Njemačka je posljednjih godina uputila nekoliko sličnih molbi, ali ni sadašnja Bidenova ni prethodna Trumpova administracija nisu pokazale spremnost popustiti. Odbijanje bi moglo dovesti u pitanje interoperabilnost njemačke vojske s američkim snagama i nizom drugih članica NATO-a koje koriste američke lansere i streljivo.
Reforma raketnog topništva nalazi se u samom središtu njemačke „Zeitenwende” – zaokreta u sigurnosnoj politici nakon ruske invazije na Ukrajinu. Dosad je Bundeswehr koristio lansere MARS II, potpuno kompatibilne s američkim sustavima. No ministarstvo se sada odlučilo za Euro-PULS, zajednički proizvod tvrtki Elbit i KNDS, koji je zamišljen kao modularna platforma otvorena oružju različitih proizvođača.
Berlin je već naručio pet sustava Euro-PULS za testiranje, a u operativnu uporabu trebali bi ući 2026. godine. Problem je što američke GMLRS rakete, koje Njemačka već ima na skladištu i koristi na MARS-ovima II, nisu kompatibilne s novim lanserom bez američkog odobrenja za integraciju.
Tri godine čekanja Ministarstvo obrane u Berlinu dugo je polazilo od toga da će Washington na kraju dati zeleno svjetlo, no takvo odobrenje još nije stiglo. To znači da bi Euro-PULS, kad jednom stigne u postrojbe, mogao ostati bez glavnog projektila na koji su se Nijemci dosad oslanjali, što dodatno komplicira zajedničke operacije s partnerima poput Italije, Poljske, Bugarske, Rumunjske i baltičkih država – sve one kupuju američki HIMARS i pripadajuću GMLRS municiju.
Sugovornici upoznati s pregovorima smatraju da je ključni razlog američkog otpora strah da bi integracija zahtijevala uvid drugih proizvođača u softver za upravljanje paljbom, čime bi se mogle otkriti osjetljive pojedinosti i o naprednijim projektilima kao što je PrSM, dometa do 1 000 kilometara.
Dio njemačkih dužnosnika uvjeren je da bi se problem mogao riješiti posebnim softverskim rješenjem koje bi ponudila sama američka strana. Glasnogovornica njemačkog ministarstva obrane ističe da američka odluka još nije konačna.
Kako vrijeme odmiče, pritisak na Berlin raste: bez dogovora s Washingtonom, novi sustav riskira ostati bez ključne municije, a njemačke ambicije da ubrzano obnovi raketno topništvo – središnji element svoje poslijeratne strategije odvraćanja – mogle bi se ozbiljno usporiti.