Bivši američki veleposlanik Peter Galbraith prisjetio se da je početkom 1990-ih, kada je poslan u Hrvatsku, stigao „bez ikakvih uputa”. Prema njegovim riječima, Sjedinjene Države tada nisu imale jasnu strategiju za rat u Bosni i Hercegovini sve do hrvatske operacije „Oluja”.
Gotovo tri desetljeća poslije, sličan se dojam stvara oko politike Washingtona prema BiH: nova administracija javno poručuje da neće trošiti mnogo energije na daljnju izgradnju države nastale Daytonskim sporazumom. Glavni razlog je zaokupljenost krizama većih razmjera – ruskom agresijom na Ukrajinu i rastućom ambicijom Kine u preustroju međunarodnog poretka. Nakon nedavne eskalacije sukoba Izraela i Irana, pitanje je hoće li se američka diplomacija uopće vraćati bosanskoj temi.
Znakovit je i interni detalj iz State Departmenta: veleposlanstvu SAD-a u Sarajevu nije upućen nikakav naputak kako reagirati na posljednju izjavu Vijeća za provedbu mira, tijela zaduženog za nadzor Daytonskog sporazuma, koje je nedvosmisleno podržalo mandat visokog predstavnika Christiana Schmidta.
Galbraithovo svjedočanstvo i današnja suzdržanost Washingtona sugeriraju kontinuiranu neodlučnost SAD-a prema Bosni i Hercegovini – od ratnih 1990-ih do današnje geopolitičke zagušenosti.
