Europa se zagrijava brže od bilo kojeg drugog kontinenta: prosječna temperatura između 2015. i 2024. godine porasla je za 2,2 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Stručnjaci upozoravaju da posljedične vrućine ne ugrožavaju samo fizičko, nego i mentalno zdravlje građana – a europske politike kaskaju.
Operateri briselske telefonske linije za hitnu psihološku pomoć kažu da „osjete“ dolazak toplinskog vala: poruke postaju tjeskobnije, javlja se više poziva. WHO-ova voditeljica programa za okoliš i zdravlje Dorota Jarosinska potvrđuje: „People with mental and behavioural disorders are at higher risk of a deterioration in their health.“ Prema studijama, tijekom žega raste broj hitnih psihijatrijskih prijema, poziva na linije pomoći i pokušaja samoubojstva, a osobe s postojećim poremećajima tri su puta sklonije umrijeti u toplinskom valu.
Sve se češće govori i o „klimatskoj anksioznosti“ – strahu od budućnosti koju obilježava klimatska kriza. Francuska agencija ADEME ove je godine prvi put mjerila taj fenomen i utvrdila da zahvaća 10,5 milijuna ljudi, oko 15 % stanovništva.
Procjenjuje se da 84 od 450 milijuna stanovnika EU već živi s narušenim mentalnim zdravljem, što ih čini osobito ranjivima. Nevladine organizacije stoga apeliraju da se psihološka dimenzija uključi u klimatske politike. Francuski socijalist Christophe Clergeau poručuje: „Europe needs a climate adaptation strategy that is also deeply human and social. Protecting Europeans' health is part of that, and their mental health is a vital component.” Bruxelleska udruga Mental Health Europe dodaje kako je „essential to adopt a 'mental health in all policies' approach“, naglašavajući da se stanovanje, socijalna pitanja i klima isprepliću.
Istraživanja pokazuju da prenapučen stan, nedostatak klimatizacije i zelenih površina tijekom žega pojačavaju napetost, pa čak i nasilje u kućanstvu. Unatoč tomu, članovi parlamentarnog odbora za stanovanje nisu mogli potvrditi hoće li se taj spoj tema naći u skorom zakonodavnom paketu.
Europska komisija trenutačno izdvaja 1,23 milijarde eura za mentalno zdravlje kroz dvadesetak inicijativa, no nijedna izričito ne povezuje psihu i klimu. Ni Europski opservatorij za klimu i zdravlje, osnovan 2021., nema dovoljno resursa za to međuovisno područje.
Zdravstvo je primarno nadležnost država članica. Ipak, Svjetska zdravstvena organizacija još je 2008. izdala smjernice za postupanje tijekom vrućina; lani je samo 21 od 38 europskih zemalja imalo cjelovit plan. Novo izdanje dokumenta stiže 2026., dijelom uz financijsku potporu Komisije.
Na nedavnom političkom dijalogu koji su priredili mađarsko predsjedništvo Vijeća EU i WHO/Europe, savjetnik mreže United for Global Health Alessandro Massazza podsjetio je da se „on average, only 2 % of public health expenditure is allocated to mental health... climate change will not improve any of these figures“ te upozorio: „It will lead to an even greater burden on mental health.“
Za sada hitnu telefonsku liniju i pregrijane bolničke odjele ostaje držati otvorenima – dok se europske institucije ne usuglase kako rashladiti kontinent i um kojim ga prati.
