Vrhovni sud Brazila izglasao je većinsku presudu protiv bivšeg predsjednika Jaira Bolsonara zbog „zločinačkog udruživanja“ s ciljem nasilnog poništavanja rezultata izbora 2022. godine i vraćanja zemlje pod militarističku vlast.
Sudac izvjestiteljica Cármen Lúcia Antunes Rocha dala je u četvrtak presudni treći glas za osudu, poručivši kako je Bolsonaro pokušao „posijati zloćudno sjeme antidemokracije“, ali da su brazilske institucije opstale. „Demokracija Brazila nije bila uzdrmana“, kazala je, upozorivši na „virus autoritarizma“.
Dan ranije suci Alexandre de Moraes i Flávio Dino također su Bolsonara proglasili krivim. Moraes ga je opisao kao „vođu zločinačke strukture“ koja je od srpnja 2021. do siječnja 2023. planirala potkopati državu; razularena masa pristaša 8. siječnja 2023. upala je u Vrhovni sud, predsjedničku palaču i Kongres, neposredno nakon stupanja na dužnost lijevog predsjednika Luiza Inácia Lule da Silve.
Jedini glas protiv dosad je dao sudac Luiz Fux, koji tvrdi da nema dokaza da je Bolsonaro znao za planove atentata na Lulu i Moraesa te dovodio sud u pitanje nadležnosti. Ipak, Fux je istom odlukom osudio dvojicu bliskih Bolsonarovih suradnika – bivšeg ministra obrane generala Waltera Bragu Netta i bivšeg pobočnika potpukovnika Maura Cida – za planiranje atentata na Moraesa u svrhu izazivanja kaosa i vojne intervencije.
Posljednji, peti sudac, Cristiano Zanin, svoj će glas dati u petak, kada bi sud trebao odrediti kaznu. Stručnjaci procjenjuju da bi Bolsonaro za kaznena djela, među kojima su pokušaj državnog udara i nasilno ukidanje demokratskog poretka, mogao dobiti do 43 godine zatvora. Bivši predsjednik nije prisustvovao suđenju; nalazi se u kućnom pritvoru u predgrađu Brazílije, pod policijskim nadzorom kako ne bi zatražio azil u nekom veleposlanstvu.
Analitičari upozoravaju da osuda ne znači kraj Bolsonarova političkog projekta. Očekuju da će njegova baza nastaviti pritisak: od pokušaja osvajanja većine u Senatu radi opoziva „neprijateljskih“ sudaca, preko lobiranja kod Donalda Trumpa, do kampanje za desničarskog kandidata na predsjedničkim izborima 2026. godine koji bi mogao potpisati pomilovanje. Istodobno, desni zastupnici već guraju ideju amnesti za sudionike zavjere i nereda 8. siječnja, navodno radi „pacifikacije“ podijeljene nacije. Protivnici pak tvrde da bi to bio „poticaj na nezakonitost“ i težak udarac demokraciji.
