ZAGREB – Više od pet mjeseci Vrhovni sud djeluje bez svog čelnika, a institucionalni zastoj produbljuje se nakon što je predsjednik Republike Zoran Milanović 14. kolovoza najavio da neće predložiti nijednog kandidata.
Državno sudbeno vijeće (DSV) potvrdilo je da iz Ureda predsjednika još nije primilo službenu obavijest o toj odluci, pa zasad ne može ni potvrditi hoće li raspisati novi javni poziv.
-
Kako je do zastoja došlo
• Prvi poziv DSV-a iz travnja privukao je tri prijave. Milanović je za predsjednicu Vrhovnog suda predložio Sandru Artuković Kunšt, no Sabor je u lipnju taj prijedlog odbio. Isto je ranije učinila i Opća sjednica Vrhovnog suda te saborski Odbor za pravosuđe.
• Na ponovljeni poziv 6. srpnja javila se samo Aleksandra Maganić, profesorica građanskog procesnog prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu.
• Nakon Milanovićeva odustajanja, izbor čelnika ostao je bez sljedećeg proceduralnog koraka. -
Tko sada vodi Sud
Smrću dugogodišnjeg predsjednika Radovana Dobronića u ožujku, poslove sudske uprave privremeno obavlja sutkinja Gordana Jalšovečki. Međutim, punopravnog nasljednika može imenovati jedino Sabor, i to na prijedlog predsjednika države. -
Što predviđa zakon
DSV raspisuje javni poziv, predsjednik Republike iz ponude kandidata bira jednoga i prosljeđuje ga Saboru. Mišljenja Opće sjednice Vrhovnog suda i saborskog Odbora za pravosuđe nisu obvezujuća, ali imaju znatan politički i stručni utjecaj. -
Otvorena pitanja
• Hoće li DSV, bez formalne Milanovićeve obavijesti, pokretati treći poziv?
• Što se događa ako predsjednik službeno potvrdi da neće imenovati kandidata iz zadnjeg natječaja?
• Koliko dugo Vrhovni sud može funkcionirati s vršiteljem dužnosti bez trajno izabranog čelnika?
Odgovori na ta pitanja zasad ne postoje, a ključna institucija sudbene vlasti i dalje ostaje bez čelnika dok se prebacuje odgovornost između Pantovčaka i DSV-a.
