Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u obraćanju Europskom parlamentu u Strasbourgu upozorila je da se Europa mora prilagoditi „sve anarhičnijem svijetu” i napustiti „tradicionalni oprez” kako bi zaštitila svoje interese.
„Danas živimo u svijetu definiranom brutalnom silom, bilo ekonomskom ili vojnom, tehnološkom ili geopolitičkom”, poručila je, nabrajajući bombardiranje Ukrajine, napetosti na Bliskom istoku, Indopacifiku te „nestabilnu situaciju” na Arktiku i Grenlandu. Ako se saveznici upuste u „opasnu silaznu spiralu”, dodala je, time se samo „ohrabruju protivnici koje smo odlučni držati podalje od našeg strateškog krajolika”.
Von der Leyen smatra da su za novu globalnu realnost Europljanima potrebne „nove poluge moći”: snažna ekonomija i jedinstveno tržište, industrijska baza, tehnološke inovacije, kohezivna društva i, prije svega, „stvarni kapaciteti za obranu”. Najavila je i oslanjanje na široku mrežu sporazuma o slobodnoj trgovini – od Mercosura do nadolazećeg dogovora s Indijom – kako bi se smanjila ovisnost o pojedinim partnerima.
Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa naglasio je da će se Unija „braniti od bilo kakvog oblika prisile” te štititi međunarodno pravo i poredak utemeljen na pravilima. „Ne možemo prihvatiti da zakon najjačeg prevladava nad pravima najslabijeg”, rekao je, istaknuvši da je prekid međunarodnog prava neprihvatljiv bilo gdje – od Ukrajine do Gaze.
Costa i von der Leyen posebnu su težinu dali Ukrajini, ocijenivši da su njezina sigurnost i neovisnost nerazdvojni od europske sigurnosti. Dugoročni mir, zaključio je Costa, ne može se graditi samo na ulaganjima u obranu, nego na „pravednom i trajnom” rješenju rata.
U raspravi su se uključili i hrvatski zastupnici. Karlo Ressler poručio je da Europa mora „hrabro prilagoditi” svoje politike „bez slijepog oslanjanja na bilo koga osim vlastite snage”, dok je Željana Zovko upozorila da Unija ne može biti vjerodostavan globalni akter dok u vlastitom susjedstvu ne riješi pitanja mirovnog sporazuma za Bosnu i Hercegovinu, podsjetivši na ideju o trećem entitetu za Hrvate u BiH.
Obraćanja dvojice čelnika i zastupnička rasprava jasno su naznačili smjer: brže jačanje strateške autonomije, odlučan odgovor na vanjske prijetnje i aktivnija uloga EU-a u oblikovanju pravila međunarodnog poretka.
