BRUXELLES – Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u neuobičajeno otvorenom pismu upućenom čelnicima država članica najavila je niz ustupaka kako bi otklonila otpor prema novom klimatskom cilju za 2040. godinu.
Čelnici Unije u četvrtak raspravljaju o prijedlogu da se emisije stakleničkih plinova do sredine sljedećeg desetljeća smanje za do 90 % u odnosu na 1990. Von der Leyen pritom brani ambicioznu razinu smanjenja, ali signalizira spremnost na prilagodbe koje bi ublažile gospodarske pritiske:
• Veći prostor za međunarodne ugljične kredite – Trenutačni prijedlog dopušta da se do 3 postotna boda cilja postigne kupnjom visokokvalitetnih kredita izvan EU-a. Predsjednica sada otvara mogućnost da se taj udio poveća, čime bi domaći napor mogao biti manji od 90 %.
• Korekcija nove cijene ugljika za grijanje i prijevoz – Kontroverzni sustav trgovanja emisijama, koji bi građanima mogao povisiti račune za gorivo i energente, dobit će „robustniji mehanizam stabilizacije cijene” te dodatnu potporu kućanstvima. Detalje će, najavila je, u utorak iznijeti povjerenik za klimu Wopke Hoekstra.
• „Realna i provediva” putanja cijene ugljika za tešku industriju – Članice koje ovise o čeliku i drugim energetski intenzivnim sektorima traže predvidljivije opterećenje; Komisija obećava novu analizu bez konkretnih brojki.
• Ublažavanje ciljeva za apsorpciju CO₂ u šumama i tlu (LULUCF) – Nekoliko zemalja tvrdi da su postojeći zahtjevi neostvarivi zbog požara i potreba drvne industrije. Von der Leyen poručuje da se radi na „pragmatičnim rješenjima unutar važeće uredbe”.
U pismu naglašava da „dogmatsko držanje starih poslovnih modela” nije opcija ako Europa želi ostati konkurentna dok Kina ubrzano preuzima primat u čistim tehnologijama i sirovinama. Istodobno priznaje da se „gospodarsko i socijalno tkivo” Unije ne smije dovesti do pucanja.
Dodatno podsjeća na ubrzanu reviziju zabrane motora s unutarnjim izgaranjem, još jedan vrući krumpir na stolu europskih lidera.
Ovi potezi predstavljaju pokušaj balansiranja između klimatskih ambicija i straha pojedinih vlada od gubitka konkurentnosti. Hoće li najavljene korekcije biti dovoljne da 27-orica u četvrtak postignu konsenzus, ostaje otvoreno pitanje.
