Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila je da će Komisija, ako do kraja 2026. ne bude postignut dogovor svih 27 članica o uspostavi takozvane Unije štednje i ulaganja (SIU), pokrenuti integraciju tržišta kapitala s onim državama koje su spremne ići brže.
SIU – najnoviji naziv dugo odgađane Unije tržišta kapitala – trebala bi usmjeriti goleme privatne uštede građana EU prema produktivnim ulaganjima i time ojačati posustalo europsko gospodarstvo u utrci sa SAD-om i Kinom. Bruxelles procjenjuje da bi potpuno integrirana unija svake godine mogla mobilizirati dodatnih 470 milijardi eura privatnog kapitala, što je više od pola od 800 milijardi koliko je u svom izvješću o konkurentnosti 2024. zatražio bivši predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi.
„Odlučna sam da ovaj put uspijemo, nakon što najmanje deset godina raspravljamo o Uniji tržišta kapitala”, rekla je von der Leyen na industrijskom summitu u Antwerpenu, uoči sastanka čelnika EU posvećenog gospodarstvu na kojem će sudjelovati i Draghi. Istaknula je da cilj ostaje dogovor svih država: „Želimo to učiniti sa svih 27 članica. Ali ako to do kraja godine ne bude moguće, predložit ću da nastavimo s onima koji žele ubrzati”, pozivajući se na mehanizam pojačane suradnje iz ugovora EU.
Taj mehanizam, kojim je nedavno odobren i zajam od 90 milijardi eura za Ukrajinu, omogućuje najmanje devet zemalja da zajednički krenu u pojedine politike kada se konsenzus na razini cijele Unije pokaže nedostižnim. U slučaju ukrajinskog paketa, primjerice, Mađarska, Slovačka i Češka nisu morale sudjelovati u financiranju.
Glavna zapreka SIU-u i dalje je otpor nacionalnih vlada koje nerado prepuštaju nadzor nad vlastitim financijskim sektorom. Prijedlozi za centralizirani nadzor doživljavaju se, osobito u nekim prijestolnicama, kao pokušaj Francuske da kroz pariško sjedište europskog nadzornika ESMA-e stekne veći utjecaj nad tuđim tržištima kapitala.
Von der Leyen je ovaj tjedan već treći put spomenula mogućnost „Europe dviju brzina”, no prvi je put postavila konkretan rok. Ideju podržava i belgijski premijer Bart De Wever, domaćin antwerpenškog skupa, koji je prošlog mjeseca likovno opisao buduću Uniju: „Mislim da je točno ono što Europi treba postati: luk s više slojeva. A u njegovoj sredini moramo se funkcionalno integrirati mnogo brže.”
Bez obzira na formu, odluka Komisije uvodi dodatni pritisak na države koje strahuju od gubitka fiskalnog i regulatornog suvereniteta. Hoće li prevladati zajednički interes ili će EU zakoračiti prema još izraženijoj podjeli na „jezgru“ i „periferiju“, postat će jasnije već krajem godine.