Dok globalna potrošnja na obranu ruši rekorde, proračuni za razvojnu pomoć i diplomatske mreže padaju – i to prvi put nakon hladnog rata gotovo sinkrono u svim velikim zapadnim silama.
• Svjetska vojna potrošnja porasla je 9,4 % u 2024. i dosegla najvišu razinu otkako je Stockholmski međunarodni institut za mirovna istraživanja (SIPRI) vodi evidenciju. • Istodobno je, prema Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), službena razvojna pomoć (ODA) najvećih donatora pala 9 %. OECD predviđa pad od dodatnih 9 do 17 % u 2025. • Francuska, Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Države 2024. su prvi put sve istodobno smanjile ODA; isti scenarij najavljen je i za 2025.
„Jaw, jaw“ zaboravljen
Britanski premijer iz vremena hladnog rata Harold Macmillan upozoravao je da je „jaw, jaw bolje od war, war“. Gotovo sedam desetljeća poslije, bivši britanski ministar Andrew Mitchell strahuje da je to upozorenje zaboravljeno: „Svijet je zaboravio lekcije Prvog svjetskog rata, kada su milijuni poginuli i kada je generacija naših djedova rekla da to više ne smijemo dopustiti.“
Utrka u naoružanju
• Kina je između 2023. i 2024. povećala vojni proračun 7 %, ostavši druga po veličini sila iza SAD-a. • Rusija je u istom razdoblju podigla izdvajanja čak 38 %. • NATO je u lipnju postavio novi cilj: 5 % BDP-a za obranu do 2035. • U Europi su, potaknute ratom u Ukrajini, obrambene kase skočile 17 % prošle godine, na 693 milijarde dolara; od 2015. to je rast od 83 %.
Gdje pronaći novac?
Kad proračuni zapnu, vlade najčešće režu pomoć i diplomaciju. Tako je američki predsjednik Donald Trump blokirao milijarde dolara razvojne pomoći i najavio ukidanje 90 % ugovora Američke agencije za međunarodni razvoj. Procjena jedne analize upozorava da bi ti rezovi u pet godina mogli izazvati 14 milijuna preuranjenih smrti, trećinu među djecom.
Britanski premijer Keir Starmer odlučio je povećati obrambenu potrošnju i dio računa platiti spuštanjem udjela razvojne pomoći s 0,5 na 0,3 % nacionalnog dohotka. Njegova ministrica za međunarodni razvoj Anneliese Dodds dala je ostavku uz poruku da će time „ukloniti hranu i zdravstvenu skrb očajnim ljudima – duboko šteteći ugledu Ujedinjenog Kraljevstva“.
Slično slijede i drugi: • Švedska diže obranu 18 % (2025.–2026.), a razvoj reže s 4,5 na 4 milijarde eura. • Francuska planira smanjiti pomoć za trećinu, iako obranu povećava unatoč proračunskoj krizi. • Finska štedi na pomoći, ali ne i na vojsci.
Iznimke postoje – Irska i Danska povećavaju ili zadržavaju razvojne iznose – no to su premale ekonomije da bi promijenile trend.
Tanji diplomati, gušći topovi
Uz pomoć, smanjuju se i veleposlanstva. SAD je ovog ljeta otpustio više od 1 300 zaposlenika State Departmenta; popunjeno je tek oko polovice ambasadorskih mjesta. U nekim slučajevima povjerljive misije prepuštene su predsjednikovim osobnim lojalistima bez diplomatskog iskustva.
Slične rezove najavljuju London (15–25 % manje diplomata), Nizozemska (zatvaranje najmanje pet misija) te čak Europska služba za vanjsko djelovanje, koja planira smanjiti deset delegacija i otpustiti do 150 lokalnih zaposlenika.
„Europska diplomacija sjedi na zadnjem sjedalu dok proračuni za obranu i nadzor granica rastu“, priznaje jedan visoki europski dužnosnik.
Rizik povratka velikog rata
Stručnjaci upozoravaju da vakuum nastao povlačenjem Zapada popunjavaju Rusija, Kina i Turska. Od 2002. do 2022. Turska je broj veleposlanstava u Africi povećala s 12 na 44. „Države pamte tko je ostao, a tko otišao“, kaže analitičar Cyprien Fabre.
Bivši britanski diplomat Kim Darroch podsjeća: „Na međunarodne krize ne odgovara se samo vojskom. Potrebna je diplomacija i integrirana strategija.“ Europska povjerenica za humanitarnu pomoć Hadja Lahbib dodaje da je rezanje pomoći „potpuno lažna ekonomija“ jer 300 milijuna ljudi ovisi o humanitarnoj potpori, a urušavanje sustava potiče nove migracije i nasilje.
Mitchell sažima upozorenje: „Razvoj je često druga strana kovanice obrane. Kada ga sasječemo da bismo kupili oružje, riskiramo upravo ratove koje želimo spriječiti.“
