Premijer Andrej Plenković i ministri na današnjoj su sjednici izglasali paket mjera kojima žele ublažiti inflaciju, ispuniti međunarodne obveze u zbrinjavanju nuklearnog otpada te modernizirati naplatu cestarine.
Najveću pozornost izazvala je odluka o novom proširenju izravne kontrole maloprodajnih cijena.
• Popis artikala s ograničenim cijenama raste na 100 proizvoda. • Odluka stupa na snagu 1. prosinca. • Riječ je o kombinaciji potpunog zamrzavanja cijene i obveze da se u pojedinim kategorijama odredi najviša cijena barem jednog proizvoda. • Trgovine veće od 400 m² i dalje moraju posebno označiti police s limitiranim cijenama.
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar poručio je kako se mjerom „nastavlja odgovoran gospodarski i socijalni pristup” te štiti standard građana s najnižim primanjima. Na listu ulaze svakodnevne potrepštine poput kruha, smrznutog povrća, mliječnih namaza, dječje hrane i vlažnih maramica. Šušnjar je pozvao trgovce da, „ako tržišne okolnosti dopuštaju, idu i s nižim cijenama od propisanih”.
Druga točka od strateške važnosti je prihvaćanje zakonskog okvira za izgradnju Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada u bivšoj vojarni Čerkezovac. Hrvatska će tamo preuzeti svoj dio nisko i srednje radioaktivnog otpada iz NE Krško, ali i medicinski otpad iz bolnica. „Time ćemo ispuniti sve domaće i međunarodne obveze”, naglasio je Šušnjar. Projekt je godinama izazivao prijepore zbog blizine granice s Bosnom i Hercegovinom, a usvajanje zakona smatra se prekretnicom.
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković predstavio je nacrt zakona o novom modelu elektroničke naplate cestarine koji kreće 1. ožujka 2027. Sustav će se temeljiti na ENC-u ili očitavanju registarskih oznaka, a izbjegavanje plaćanja definira se prekršajem.
U uvodnom dijelu sjednice premijer Plenković zahvalio je hrvatskim braniteljima uoči Dana sjećanja te najavio tematske bilateralne susrete s Italijom tijekom 2026. godine. Između ostalog izdvojio je:
• dodjelu ugovora za izgradnju studentskih domova – 1 742 nova kreveta; • obnovu Studentskog doma Stjepan Radić u Zagrebu; • rast studentske satnice na 6,56 eura i povećanje neoporezivog godišnjeg limita zarade na 12 000 eura; • uspješnu emisiju trezorskih zapisa – 27 000 ponuda građana vrijednih gotovo 1 mlrd. eura, od čega je 600 mil. eura reinvestirano; • podršku sportskim i turističkim manifestacijama, od Grand Prixa u judu do Dana hrvatskog turizma, gdje će se uskoro nagraditi najuspješniji djelatnici i predstaviti smjernice za sezonu 2026.
Današnjim odlukama Vlada je, kako poručuje, spojila socijalne mjere, obvezne ekološke projekte i dugoročnu modernizaciju infrastrukture – sve uz naglašenu poruku da se standard građana mora štititi i u godinama kad inflacijski pritisci postupno popuštaju.
