Vlada je pokrenula opsežan postupak koji bi Hrvatsku trebao dovesti do njezine prve samostalne nuklearne elektrane. Prema najavama iz Ministarstva gospodarstva, politička odluka o gradnji već je donesena, a glavna pitanja sada glase: kada će početi radovi, gdje će reaktor biti izgrađen i koliki će biti konačni račun.
Ministar gospodarstva poručio je da „svi grade nuklearke“ te upozorio kako će bez vlastitog izvora nuklearne energije Hrvatska teško zadovoljiti rastuće potrebe za grijanjem, hlađenjem i električnim vozilima. No naglasio je i da se u projekt neće ući preko noći.
- Zakonski temelj – U prvoj fazi Vlada će izraditi sveobuhvatan zakonodavni okvir. Cilj je postaviti jasna pravila o sigurnosti, financiranju i nadzoru kako bi se umanjili rizici i privukli mogući ulagači.
- Obrazovanje kadrova – Paralelno s pripremom zakona planira se obnova i pokretanje zavoda i instituta za nuklearnu energetiku. U sljedećih desetak godina Hrvatska bi trebala stvoriti domaći stručni kadar sposoban voditi i nadzirati projekt.
- Model gradnje – Otvorena je mogućnost partnerskog ulaska s nekom od susjednih država, po uzoru na zajedničku Nuklearnu elektranu Krško. Odluka hoće li Hrvatska sama financirati reaktor ili će dijeliti troškove i rizike s partnerom donijet će se nakon izrade tehničko-ekonomskih studija.
Vlada procjenjuje da će tek nakon deset godina priprema imati sve uvjete za konkretan početak gradnje. Do tada će javnost dobiti odgovore na ključna pitanja o tehnologiji, broju reaktora i ukupnim troškovima.
Time Hrvatska želi izbjeći „srljanje“ u skupi i dugotrajan projekt, ali i osigurati da, kad konačno padne odluka o lopati u zemlji, država raspolaže stručnjacima, regulativom i financijskim modelom koji će joj garantirati energetski suverenitet u desetljećima koja dolaze.