Državni tajnik za fondove EU Domagoj Mikulić u Saboru je iznio podatak da je Hrvatska od ulaska u Uniju uprihodila „20,1 milijardu eura više nego što je uplatila” u zajednički proračun. Prema njegovim riječima, na dan 30. lipnja 2025. neto saldo iznosio je 16,75 milijardi eura, a od tada je – zahvaljujući ubrzanom povlačenju sredstava – narastao za još oko 3,3 milijarde.
U aktualnom izvješću predstavljeni su rezultati povlačenja za razdoblja 1. srpnja – 31. prosinca 2024. i 1. siječnja – 30. lipnja 2025. Mikulić naglašava da se do sredine veljače 2026. broj natječaja za bespovratna sredstva gotovo udvostručio – sa 219 na 415 – dok je vrijednost projekata skočila s 5,1 na 11 milijardi eura. Pozvao se i na Eurobarometar prema kojem je 70 % građana „upoznato s europskim projektima u svojoj sredini”.
Oporba, međutim, ne dijeli entuzijazam. SDP-ova zastupnica Sanja Radolović upozorila je da pet hrvatskih županija i dalje bilježi BDP po stanovniku na razini 2001. godine. „Utukli smo lovu u zgrade, a produktivnost nam stoji”, poručila je. Nezavisni zastupnik Josip Jurčević otišao je korak dalje i ocijenio da je „računica pogrešna”.
Rasprava se nastavlja, a Vlada i oporba ostaju podijeljene oko pitanja koliko je europski novac doista potaknuo održivi gospodarski rast.