Hrvatska je službeno odustala od komasacije poljoprivrednog zemljišta – reforme koja je u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (NPOO) slovila kao ključna poluga za povećanje produktivnosti u agraru. Projekt je potpuno izbrisan s liste mjera, pa se njegovo provođenje više ne uvjetuje dodjelom sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost.
Komasacijom se željelo okrupniti rasparcelirana poljoprivredna zemljišta, smanjiti troškove proizvodnje, privući veće ulagače i napokon riješiti dugogodišnje imovinskopravne zaplete. Uz veće parcele planiralo se graditi suvremenu infrastrukturu – od navodnjavanja do pristupnih putova. Međutim, interes vlasnika i investitora pokazao se preslab, a administrativne prepreke previsoke, pa je jedna od najvažnijih strukturnih reformi poljoprivrede ispala iz Plana.
Komasacija nije jedina žrtva rebalansa NPOO-a. Vlada je, pozivajući se na eksploziju troškova i objektivne zapreke, povukla još nekoliko kapitalnih investicija:
• modernizaciju željezničke pruge Oštarije – Knin – Split, • zamjenu kočnih umetaka na teretnim vagonima radi smanjenja buke, • opremanje morskih luka infrastrukturom za zbrinjavanje otpada, • projekt zbrinjavanja otpada u zagrebačkom KBC-u.
Sve promjene potvrđene su u provedbenoj odluci Vijeća EU, a popis je objavljen još u studenome na mrežnim stranicama planoporavka.gov.hr, gotovo neopaženo u javnosti.
Prema službenom obrazloženju, nagli rast cijena i manjak financijske konstrukcije učinili su sporne projekte neizvedivima čak i nakon korekcija troškovnika. Komasacija, iako jedina u potpunosti izbrisana reforma, simbolično pokazuje da sustav nije uspio mobilizirati dovoljno aktera da pokrene dugoočekivano okrupnjavanje zemljišta – potez za koji su domaći i europski stručnjaci godinama tvrdili da je preduvjet modernizacije hrvatske poljoprivrede.