Državni plan upravljanja javnim dugom za razdoblje 2026.–2028. otkriva snažan zaokret prema inozemnom kreditiranju. Ukupno zaduženje u 2026. godini trebalo bi dosegnuti 14,6 milijardi eura, ali se struktura izvora značajno mijenja:
• Inozemni dugoročni krediti: 4 milijarde eura – gotovo šest puta više nego godinu ranije. Povećanje se obrazlaže većim ulaganjima u naoružanje te postupnim gašenjem programa Next Generation EU, čime državi presušuje važan izvor bespovratnih sredstava.
• Trezorski zapisi: 5,8 milijardi eura kratkoročnog duga. Ministarstvo financija nastavlja model „narodnih trezorskih zapisa”, najavljujući sedam tranši u 2026. godini. Upisi za prvu, jednogodišnju tranšu počinju 16. veljače.
Iako se ukupno zaduženje smanjuje za 1,1 milijardu eura u odnosu na prošlogodišnji plan, nagli rast vanjskog kreditiranja naglašava promjenu u strategiji: država se od jeftinijih europskih fondova okreće skupljim komercijalnim zajmovima. Dokument, usvojen na posljednjoj sjednici Vlade u 2025., postavlja temelje za buduće financiranje, ali i otvara pitanje troškova kamata i dugoročne održivosti javnog duga, osobito ako vojni izdaci nastave rasti.