Iako su se veleprodajna tržišta električne energije smirila nakon šoka iz 2022., računi velikih potrošača u Europskoj uniji i dalje su osjetno viši nego u drugim gospodarskim blokovima – toliko visoki da se pretvaraju u strukturni problem za konkurentnost.
• Bruegel procjenjuje da je industrijska struja u EU-u 2023. bila u prosjeku 158 posto skuplja nego u Sjedinjenim Državama, a ta se razlika od tada tek neznatno smanjila. • Europska komisija upozorava da su maloprodajne cijene plina i električne energije za industriju još uvijek dvije do četiri puta više nego kod glavnih trgovinskih partnera, unatoč padu veleprodajnih kotacija. • Analiza Compass Lexecon-a za BusinessEurope sugerira da će bez promjene politike visoki energetski i klimatski troškovi pritiskati produktivnost i u desetljeću koje dolazi, čak i ako tranzicija na čiste izvore energije bude tekla prema planu.
Najteže su pogođene grane poput čelika, aluminija, kemijske industrije, stakla i papira. Rast cijena smanjuje marže, usporava proizvodnju, a u ekstremnim slučajevima dovodi do gašenja pogona, čime se riskira gubitak čitavih industrijskih ekosustava temeljenih na kvalificiranoj radnoj snazi i složenim opskrbnim lancima.
Nejednak teret unutar EU-a Cijena kilovatsata varira i unutar Unije. Razlike u energetskom miksu, mrežnim naknadama, porezima i nacionalnim potporama stvaraju neravnomjerne uvjete na jedinstvenom tržištu. Time se produbljuju strahovi da će države s povoljnijom strujom privući ulaganja, dok će druge bilježiti odljev industrije.
Berlin i Rim traže vlastita rješenja Njemačka je otišla najdalje s idejom subvencionirane „industrijske cijene električne energije”, koju planira uvesti početkom 2026. Cilj je zaustaviti pad industrijske proizvodnje, no program još mora dobiti zeleno svjetlo Bruxellesa prema pravilima o državnim potporama, pa tvrtke žive u neizvjesnosti. Anketa Njemačkih industrijskih i trgovinskih komora pokazuje da nestabilnost cijena struje mnoge energetski intenzivne tvrtke vide kao najveću prijetnju konkurentnosti.
Italija je primijenila drukčiji pristup. Mehanizam „Energy Release” omogućuje industrijskim potrošačima kupnju električne energije po fiksnoj cijeni od 65 €/MWh, što je znatno ispod nedavnog nacionalnog prosjeka, uz obveze povezane s ulaganjem u obnovljive izvore.
Širi politički odjek U Bruxellesu se visoki energetski troškovi sve manje doživljavaju kao prolazna anomalija, a sve više kao strateški izazov. Europska ambicija smanjenja ovisnosti o uvozu ključnih sirovina i razvoja domaćih zelenih tehnologija izravno ovisi o pristupačnoj energiji. Ako se sadašnje razlike u cijenama zadrže, ulaganja bi mogla otići na druga tržišta, što bi ugrozilo i klimatske i industrijske ciljeve Unije.