Iako se nakon posljednjih lokalnih izbora često čulo da će paušalni porez na turistički smještaj posvuda rasti, svježa analiza Porezne uprave za 2026. pokazuje drukčiju sliku. Na državnoj razini broj jedinica lokalne samouprave koje su maksimalni paušal snizile nadmašuje broj onih koje su ga povisile.
Poreznici su promatrali isključivo najviši iznos koji svaka općina propisuje, jer dio gradova paušal dodatno izdvaja po naseljima ili čak ulicama. Takav pristup, kažu, daje najčišću usporedbu promjena porezne politike.
Najveći skok ipak je zabilježen u Makarskoj: maksimalni paušal za iznajmljivače skočio je sa 100 na čak 300 eura u samo godinu dana, što predstavlja trostruko povećanje u jednoj od turistički najopterećenijih destinacija na obali. Sličan, iako nešto blaži zaokret, dogodio se u Malom Lošinju, gdje je gornja granica paušala porasla sa 100 na 200 eura.
Usprkos tim iznimkama, ukupni trend sugerira da su lokalne vlasti u većem broju odlučile rasteretiti male iznajmljivače nego im pojačati porezno opterećenje. Razlozi variraju od želje za poticanjem cjelogodišnjeg turizma do pritiska iznajmljivača koji tvrde da su im troškovi već dovoljno narasli zbog inflacije i viših režija.
Hoće li se taj omjer promijeniti do kraja iduće turističke sezone ovisit će o punjenju lokalnih proračuna i daljnjem rastu smještajnih kapaciteta, no trenutačni podaci razbijaju percepciju o masovnom poskupljenju paušala širom zemlje.