U hrvatskom vinarskom sektoru ponovno je upaljen alarm. Prema posljednjim podacima, u ovoj je godini povučeno tek 18,29 % sredstava iz tzv. vinske omotnice Europske unije, fonda namijenjenog investicijama u vinogradarstvo i vinarstvo. Lani je iskorištenost pala na 54 %, čime je prekinut trogodišnji niz stopostotnoga povlačenja novca tijekom razdoblja pandemijskih kriznih mjera.
Ovakav pad potaknuo je Odbor za vinarstvo i vinogradarstvo Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) da sazove hitan sastanak s predstavnicima Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore i Hrvatske udruge poslodavaca. Cilj je usuglasiti zajednički stav prije razgovora s Ministarstvom poljoprivrede i Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR).
„U trenutku kad Hrvatska godinama bilježi pad vinogradarskih površina i proizvodnje, a uvoz vina doseže rekordne razine, ovako niska iskorištenost vinske omotnice dokaz je da nemamo jasnu politiku ni ciljeve u sektoru”, upozorava potpredsjednik HGK-a za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.
Problem dugogodišnji, birokracija sve teža Kovačević podsjeća da neiskorištenost fonda nije nova pojava: između 2014. i 2018. povučeno je samo 27 % raspoloživih sredstava, a 2019. godine 54 %. Pandemija je, paradoksalno, privremeno „spasila” statistiku; uvođenjem krizne destilacije i skladištenja vina ukupna iskorištenost skočila je na 93,13 %, a potom na 100 % u razdoblju 2021. – 2023. Kako su krizne mjere ukinute, sustav se vratio starim slabostima – složenim natječajnim procedurama i, kako proizvođači tvrde, nedovoljnom kadru unutar APPRRR-a.
Pad vinograda, rast deficita Statistika vinogradarskih površina dodatno pojačava zabrinutost. Od 2020. do kraja 2024. Hrvatska je izgubila oko 2 000 hektara vinograda; proizvodnja se sada odvija na svega 16 800 ha, što je povijesni minimum. Posljedica je kronični manjak domaćeg vina: svake godine nedostaje više od 25 milijuna litara za podmirenje potreba tržišta i turizma.
Prošle je godine uvezeno 30 milijuna litara, izvezeno pet milijuna, a vanjskotrgovinski je deficit dosegnuo 37 milijuna eura – najveći dosad. U prvih osam mjeseci ove godine pokrivenost uvoza izvozom dodatno je potonula na ispod 30 %.
Uz manjak radne snage i demografsko pražnjenje ruralnih područja, vinare pogađaju i klimatski ekstremi; prošle godine suša, bolesti i tuča smanjili su urod grožđa za 25 – 30 %. Sve to dodatno otvara prostor stranoj konkurenciji.
Što traže vinari? Struka poručuje da je, osim pojednostavljenja procedura i jačanja resursa APPRRR-a, nužno redefinirati ciljeve sektora: od obnavljanja vinograda do agresivnije promocije na inozemnim tržištima. „Hrvatska se želi brendirati kao vinska destinacija i produžiti turističku sezonu kroz enogastronomiju. Zato uz EU sredstva moramo izdvojiti i više domaćeg novca za ulaganja i marketing”, ističe Kovačević.
Zajednički sastanak komora trebao bi, tvrde sudionici, rezultirati konkretnim prijedlozima koje će iznijeti Ministarstvu poljoprivrede. U međuvremenu, brojke ostaju neumoljive podsjetiti da se bez hitnih poteza hrvatsko vino sve teže bori za mjesto na vlastitom stolu.