Litavski parlament mogao bi uskoro raspravljati o novom sigurnosnom glavobolji na istočnom krilu NATO-a: jesu li ruski dronovi 10. rujna povrijedili litavski zračni prostor ili je riječ o pogrešnoj uzbuni?
Oporbeni zastupnik Saulius Skvernelis, nekadašnji premijer, zatražio je hitnu sjednicu Nacionalnog odbora za sigurnost i obranu. Tvrdnje njemačkog lista da su se „dva neidentificirana leteća objekta” tog jutra oko 10 sati pojavila nad Litvom, a da je Ministarstvo obrane to nastojalo prešutjeti, ocijenio je „potencijalno neprihvatljivim zataškavanjem”.
„Ne smijemo dopustiti filtriranje informacija kada je riječ o sigurnosti zemlje”, poručio je Skvernelis, pozvavši na parlamentarni nadzor rada vojske i ministarstva.
Ministarstvo obrane uzvraća da je istoga jutra dežurni NATO par zrakoplova uzletio, no da radari, a potom ni piloti nisu uočili nikakav cilj pa je intervencija otkazana. Ministrica Dovilė Šakalienė nakon interne provjere kategorički tvrdi: „Toga dana nijedan objekt nije ušao u litavski zračni prostor.”
Neizvjesnost dolazi u tjednu pojačanih napetosti na istočnom krilu Saveza. Samo nekoliko sati prije sporne litavske uzbune, Poljska je prijavila najmanje 19 ruskih dronova koji su u noći s 9. na 10. rujna preletjeli njezinu granicu, od kojih je dio oboren, a dijelovi su kasnije pronađeni na 17 lokacija u pet vojvodstava. U strahu od novih upada Varšava je 13. rujna privremeno zatvorila Zračnu luku Lublin i ponovno podigla lovce.
NATO je reagirao najavom operacije Eastern Sentry. Glavni tajnik Mark Rutte objasnio je da je cilj „ojačati obrambeni položaj Saveza od Baltika do Crnog mora”, dok je vrhovni zapovjednik u Europi, general Alexus G. Grynkewich, naglasio kako će se Savez osloniti na „prilagodljiva, a ne fiksna raspoređivanja” zrakoplova i opreme. Pariz, Kopenhagen, Berlin i London već su najavili slanje dodatnih snaga.
Za Litvu ovo nije prvi susret s dronovima: još u kolovozu više je letjelica tipa „Gerbera” s bjeloruskog teritorija palo na litavsko tlo, zbog čega su vlasti zatražile jače NATO-ovo protuzračno kišobran i uložile u sofisticiranije sustave za detekciju sporo letećih ciljeva.
Za sada Vilnius ostaje podijeljen između dviju službenih istina: vojna radarska slika ne bilježi nikakav upad, dok politička oporba tvrdi da bi se ipak moglo raditi o novom probnom balonu Moskve — i mogućem zataškavanju. Odgovor na pitanje je li 10. rujna treća članica NATO-a doista bila preletjena ruskim dronom, sada leži u rukama litavskog parlamenta.