U velškom parlamentu ovih se dana vodi žestoka rasprava o prijedlogu zakona koji bi namjerno laganje tijekom predizborne kampanje pretvorio u kazneno djelo. Inicijativa vlade naišla je na tvrd otpor dijela zastupnika koji tvrde da bi kazneni progon laži mogao narušiti temeljno pravo na slobodu govora.
Prijedlog predviđa da se kandidati i stranke mogu kazneno goniti ukoliko svjesno iznesu netočne tvrdnje s ciljem stjecanja političke koristi. Iako zagovornici ističu da se pravila igre moraju izjednačiti s onima koji vrijede za lažno oglašavanje ili financijske malverzacije, kritičari strahuju od stvaranja "ministarstva istine" koje bi, po njihovim riječima, moglo gušiti živu političku raspravu.
Protivnici naglašavaju i praktične probleme: kako nedvojbeno utvrditi namjeru, tko će suditi što je „istina”, te hoće li sudovi biti zatrpani tužbama rivala neposredno prije izbora. Neki upozoravaju da bi se politički diskurs time mogao još više prebaciti u sferu pravosuđa, ostavljajući birače po strani.
Zastupnici koji podržavaju mjeru uzvraćaju tvrdnjom da je povjerenje javnosti u institucije drastično erodiralo upravo zbog nekažnjenog iznošenja očitih neistina. Podsjećaju da prosječnog građanina laž na radnom mjestu može stajati otkaza, dok političari za slične postupke prolaze nekažnjeno.
Glasovanje o prijedlogu očekuje se uskoro. Ishod će pokazati je li Velšani vide strožu regulaciju istine u politici kao put do zdravije demokracije ili kao prijetnju jednoj od njezinih najosjetljivijih sloboda.