Najnoviji rezultati drugog vala nacionalnog istraživanja Instituta za istraživanje migracija, provedenog početkom studenoga na uzorku od 1 000 punoljetnih građana, pokazali su još izraženiju skepsu prema radnicima iz inozemstva nego lani.
• Potpuno zadovoljnih njihovom prisutnošću je 0,3 %, a djelomično zadovoljnih 2,78 %. • Udio potpuno nezadovoljnih porastao je s prošlogodišnjih 16,5 % na 20,63 %, dok se djelomično nezadovoljnih izjasnilo 42,16 % ispitanika. • Neutralan je stav zauzelo 34,13 % građana.
Glavni razlozi protivljenja
- Strah od porasta kriminala – navodi ga 69,8 % nezadovoljnih.
- Smanjene prilike za zapošljavanje domaćih radnika – 51,7 %.
- Snižavanje plaća i radnih standarda – 47,7 %.
- Kulturne razlike – 48,8 %, no njihov je značaj slabiji nego prošle godine.
Motivi malobrojnih zadovoljnih
Među ispitanicima koji podržavaju dolazak stranih radnika, najčešći argument je „kulturna raznolikost koja obogaćuje društveni život” (87,1 %). Slijede smanjenje nezaposlenosti (58,1 %), veća gospodarska produktivnost (48,4 %) i bolja dostupnost određenih usluga (19,4 %).
Visoka socijalna distanca
Istraživanje je prvi put mjerilo spremnost na osobne odnose sa strancima: • gotovo nitko ne bi prihvatio stranog radnika kao člana obitelji; • za prijatelja bi ga željelo 2,4 % ispitanika; • za susjeda 5,7 %; • za kolegu na poslu 10 %.
Takvi nalazi, naglašava voditelj istraživanja Ivan Balabanić, sugeriraju da većina građana strane radnike vidi isključivo kao privremenu radnu snagu, ne kao buduće sugrađane. „Integracija će stoga biti znatan izazov jer zahtijeva i prihvaćanje hrvatske kulture od strane radnika i otvorenost domaćeg stanovništva”, dodaje Balabanić.
Tko je najkritičniji?
Stavovi se ne razlikuju bitno po spolu, dobi ni obrazovanju. Ipak: • mlađi ispitanici nešto su skloniji neutralnim ili blago pozitivnim stavovima; • stariji češće naglašavaju sigurnosne razloge; • nezaposleni su najnegativniji i posebno zabrinuti za radna mjesta i plaće; • umirovljenici također češće ističu sigurnost.
Potrebna utemeljena politika
Ravnateljica Instituta Marina Perić Kaselj podsjeća da ovakva istraživanja omogućuju „rasprave zasnovane na provjerenim, empirijskim uvidima, a ne na dojmovima”, što je, kaže, preduvjet za oblikovanje održivih javnih politika migracija.
Zaključak
Sve veća zabrinutost za sigurnost i radna mjesta te iznimno visoka društvena distanca ukazuju da će proces uključivanja stranih radnika u hrvatsko društvo zahtijevati dugoročan i dvosmjeran napor – i država i poslodavci morat će pronaći modele koji će istodobno zaštititi domaće interese i poticati međukulturnu toleranciju.