Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) objavio je novi zakonski okvir koji mijenja način obračuna naknada za privremenu nesposobnost za rad.
Najvažnije novosti
• Maksimalna mjesečna naknada penje se na 995,45 eura, a minimalna na 353,15 eura, čime se sustav usklađuje s rastom plaća i životnih troškova.
• Prvih 42 dana bolovanja i dalje plaća poslodavac. Nakon toga trošak preuzima HZZO, dok za osobe s invaliditetom Zavod pokriva trošak već od osmog dana.
• U slučajevima komplikacija u trudnoći, njege bolesnog djeteta ili izolacije zbog zarazne bolesti naknada ide na teret HZZO-a od prvog dana.
• Roditelji sada mogu dobiti 100 % plaće (do zakonskog limita) za njegu djeteta sve do sedme godine života, umjesto dosadašnje granice od tri godine.
Stroži uvjeti za puni iznos
Puna naknada više nije automatska. Radnik mora imati najmanje devet mjeseci neprekidnog staža ili 12 mjeseci staža s prekidima u posljednje dvije godine prije otvaranja bolovanja. Tko ne ispuni ovaj uvjet, prima samo minimalni iznos, bez obzira na visinu plaće, što posebno pogađa tek zaposlene i one s čestim prekidima rada.
Dugotrajna bolovanja i iznimke
Ako bolovanje zbog iste dijagnoze potraje dulje od 18 mjeseci, naknada se prepolovljuje. Izuzete su teške bolesti, primjerice maligna oboljenja, kod kojih umanjenja nema, ali isplata ni u tim slučajevima ne može pasti ispod propisanog minimuma.
Digitalizacija procesa
Sustav e-Bolovanje omogućuje liječnicima da potrebnu dokumentaciju šalju elektronički, što skraćuje proceduru i smanjuje papirologiju te ubrzava komunikaciju između poslodavaca i HZZO-a.
Zakonske izmjene donose više novca i proširena prava, no jasno stavljaju naglasak na kontinuitet zaposlenja kao ključan preduvjet za ostvarivanje punog iznosa naknade.