Europski povjerenik za zdravstvo Olíver Várhelyi najavio je da razmatra uvođenje zajedničkog poreza na proizvode s visokim udjelom šećera, soli i masnoća (HFSS) kako bi se prikupila sredstva za javno zdravstvo. U Bruxellesu se već raspravlja o modelu koji bi opteretio slatka pića, grickalice i određene vrste alkohola, a prihod bi se usmjerio na prevenciju kardiovaskularnih bolesti.
Porezna inspiracija dolazi iz Várhelyijeve domovine. Mađarska je još 2011. uvela takozvani „porez na čips” s ciljem smanjenja konzumacije nezdrave hrane. No nedavna analiza profesora Zombora Berezvaija s Budimpeštanskog sveučilišta Corvinus, provedena na razdoblju od godinu dana prije do sedam godina nakon uvođenja nameta, pokazuje suprotan trend: udio nezdravih proizvoda u košaricama potrošača porastao je sa 5,9 % u 2010. na 7,4 % u 2018.
„Porez u Mađarskoj nije uspio”, poručuje Berezvai i dodaje da bi se promjena prehrambenih navika mogla postići samo kombinacijom viših cijena, ograničenja oglašavanja i promjena u ponudi industrije. Slično tvrdi i industrijsko udruženje proizvođača bezalkoholnih pića, ističući da je unatoč nametu udio pretilih Mađara porastao s 29 % 2009. na 33 % 2019.
S druge strane, mađarsko Ministarstvo financija porez naziva uspješnim – barem fiskalno. U prve tri godine donio je oko 55 milijardi forinti (138,8 milijuna eura), a vlada tvrdi da bi ukidanje nameta „uskralo stotine milijardi forinti zdravstvenom sustavu”. Berezvai uzvraća kako bi, iz perspektive javnog zdravlja, pad prihoda bio bolji znak: značio bi da se građani zaista odriču nezdravih proizvoda.
Radna studija Europske komisije pak upozorava da preniski porezi ne mijenjaju ponašanje potrošača. Trenutačni mađarski iznos od 0,09 eura za bocu od 1,5 litara gaziranog napitka s više od 8 grama dodanog šećera na 100 mililitara smatra se premalim za vidljiv učinak.
Ipak, Bruxelles gleda prema prihodovnoj strani. Procjenjuje se da bi paneuropski HFSS-namet mogao godišnje donositi između 2 i 2,5 milijarde eura, namijenjenih novim programima za prevenciju srčanih i drugih nezaraznih bolesti.
Hoće li se Unija odlučiti za zajednički „porez na čips” ili će prevagnuti skepticizam proizvođača i dijela stručnjaka, pokazat će rasprave koje tek slijede.