Sve veći udio stranih vina na policama domaćih trgovina ponovno je otvorio pitanje opstanka hrvatskog vinogradarstva. Prema najnovijim podacima, otprilike 30 % bočica koje se prodaju u Hrvatskoj dolazi iz uvoza, dok se broj hektara pod vinogradima i dalje smanjuje.
Darko Cenbauer, voditelj Centra za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), ističe da je pad proizvodnih resursa „danas najveći izazov u vinogradarstvu”. Spas vidi u udruženom djelovanju države, proizvođača i potrošača te dodaje: „Možda i najbitnija stvar je da svatko krene sam od sebe i odluči se za kupovinu hrvatskog vina.”
Cenbauer podsjeća da 98 % domaćih proizvođača čine mali vinari kojima su suvremene tehnologije financijski često nedostižne. Kao rješenje navodi natječaje i fondove kroz koje bi se mogla povući sredstva za modernizaciju podruma i vinograda.
Žaklina Jurišić iz Hrvatske gospodarske komore upozorava da je stupanj samodostatnosti vinskog sektora oko 70 %, pri čemu je rast potrošnje potaknuo i veći uvoz. Hrvatska, međutim, ima važan adut: mozaik četiriju vinskih regija i velik broj autohtonih sorata koje daju vina s prepoznatljivim identitetom.
Dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu Aleksandar Mešić skreće pozornost na novu prijetnju – klimatske promjene i pojavu štetnih organizama. „Svijet ide prema razdoblju kada će težak ljudski rad u vinogradima postupno zamjenjivati robotika”, kaže Mešić, ali dodaje da će čovjek „ipak ostati u središtu”. Naglašava potrebu prilagodbe novim vegetacijskim uvjetima te čišćenje zapuštenih nasada koji mogu biti izvor zaraze za komercijalne vinograde.
Struka se slaže da su poticaji, modernizacija i jača zaštita domaće proizvodnje ključni zaokret koji bi mogao usporiti trend gašenja vinograda. No bez osviještenog potrošača koji će češće posegnuti za hrvatskom etiketom, upozoravaju, ni najbolje mjere neće biti dovoljne za puni oporavak sektora.