Duboko u tami Tihog oceana leže polimetalni čvorići prepuni nikla, kobalta i mangana – elemenata presudnih za baterije, obrambene sustave i umjetnu inteligenciju. Upravo ondje, oko Cookovih otoka, počinje nova geopolitička utrka u kojoj se Sjedinjene Države i Kina bore za prednost.
Američki istraživački brod ovoga mjeseca detaljno mapira dio podmorja arhipelaga i prikuplja uzorke, uz obećanih 250 000 dolara tehničke pomoći za lokalne vlasti. Washington ističe da želi „razvoj minerala na morskom dnu i odgovorno rudarenje u Pacifiku”. Još u travnju bivši predsjednik Donald Trump potpisao je izvršnu naredbu kojom državnim agencijama nalaže ubrzavanje projekata dubokomorskog iskapanja u američkim i međunarodnim vodama.
Paralelno, Peking je potpisao sporazum s Cookovim otocima o zajedničkom istraživanju i najavio osnivanje zajedničkog odbora za nadzor radova. Kina već posjeduje najviše istraživačkih licenci u međunarodnim vodama i razmatra slična partnerstva s drugim pacifičkim državama poput Kiribatija.
„Dvije supersile odlučne su ‘utrkivati se jedna protiv druge do dna mora’”, upozorava geopolitička analitičarka Jocelyn Trainer. Cookovi otoci su zasad izdali tri istraživačke dozvole – dvjema američkim kompanijama i jednoj domaćoj – naglašavajući da će eksploatacija početi tek kada se dovrše tehničke i okolišne studije.
Zabrinutost ekologa i znanstvenika rastu kako projekt poprima obrise prave industrije. Profesor oceanologije Douglas McCauley ističe da bi se rudarenje odvijalo „u nekim od najkrhkijih ili najmanje otpornih ekosustava na planetu”, a upozorava i na muljevite oblake i otpadne vode koje bi mogle trajno poremetiti morski svijet.
Slična stajališta dijeli i Alanna Matamaru Smith iz okolišne udruge Te Ipukarea Society na Cookovim otocima. Podsjeća da „istraživanja još uvijek razvijaju rudarske tvrtke, a oslanjaju se i na Kinu i Sjedinjene Države da dostave podatke” te strahuje da će interesi velikih sila nadjačati prioritete male otočne države: „Oni su te moćne države u svijetu, a mi smo mali Cookovi otoci.”
Dok 38 zemalja već traži moratorij na dubokomorsko rudarenje, arhipelag sa samo 18 000 stanovnika traži ravnotežu između obećanih prihoda i očuvanja oceana koji im osigurava ribarstvo, turizam i identitet. Iako se nafta i plin sve više napuštaju, utrka za podmorske metale mogla bi otvoriti Pandorinu kutiju nereguliranog iskorištavanja – točno na mjestu gdje se voda čini najdublja, a igra najopasnija.
