Snažan rast građevinskih narudžbi, manjak radne snage i ubrzano povećanje plaća doveli su hrvatsko graditeljstvo na rub pregrijavanja, upozoravaju analitičari. Istodobno, cijene ulaznih troškova rastu, a nekretnine u Hrvatskoj poskupljuju brže od prosjeka Europske unije, što dodatno potiče inflacijske pritiske.
Stručnjaci smatraju da bi učinkovitije korištenje dostupnih javnih i europskih sredstava moglo smanjiti pritisak na ionako užareno tržište. Predlažu strateški model raspodjele koji se oslanja na preciznu analitiku i jasne prioritete: ulagati u djelatnosti čija potrošnja ne potiče rast cijena, poput digitalizacije, zelene tranzicije, obrazovanja i istraživanja.
Ključno je, ističu, postaviti mjerljive ciljeve. „Jesu li porasli broj patenata, razina znanja, produktivnost? Ili smo samo potrošili sredstva?” pitaju, upozoravajući da sredstva ne smiju završiti u projektima bez jasnog doprinosa održivom rastu. U suprotnom, mogao bi se ponoviti poznati scenarij gradnje kružnih tokova i biciklističkih staza „usred kukuruzišta”, bez stvarnog prijenosa znanja, tehnologije i inovacija.
Ekonomisti stoga pozivaju na hitno preusmjeravanje investicija iz pregrijanog građevinskog sektora u neinflatorne, razvojne djelatnosti koje dugoročno jačaju otpornost gospodarstva.