Rat s Iranom i blokada Hormuškog tjesnaca – jedne od najvažnijih svjetskih pomorskih arterija – naglo su podigli cijenu nafte i natjerali vlade da posegnu za strateškim zalihama. Među prvima koji se javno pripremaju na dugotrajan udar je United Airlines.
Direktor kompanije Scott Kirby u internoj je poruci radnicima upozorio na vrlo crni scenarij: „Our plans assume oil goes to $175/barrel and doesn’t get back down to $100/barrel until the end of 2027.”
Za aviokompanije, gdje kerozin čini između 25 i 33 posto operativnih troškova, skok je brutalan. Cijena mlaznog goriva udvostručila se – sa 70 na gotovo 140 dolara po barelu – u samo četiri tjedna od izbijanja sukoba.
Kako bi obuzdao troškove, United planira srezati oko 5 posto predviđenog reda letenja u drugom i trećem kvartalu ove godine. Najviše će se rezati u terminima slabije potražnje: noćni „red-eye” letovi te utorkom, srijedom i subotom.
Kirbyjev pesimistični pogled dijele i analitičari roba. Ekonomist Miller upozorava: „Economically, this energy shock is hitting at the worst time possible.”
Ako se predviđanja ostvare i barel dosegne 175 dolara, cijeli će zračni sektor – već pritisnut tankim profitnim maržama – morati birati između skupljih karata, daljnjeg kresanja kapaciteta ili kombinacije oboje. Za putnike to znači skuplje i rjeđe letove, a za globalno gospodarstvo još jedan val inflacijskih pritisaka.