Unatoč ratovima, trgovinskim napetostima i usporavanju američkog gospodarstva, gospodarstva eurozone i srednje-istočne Europe ulaze u 2026. godinu s neočekivano čvrstim temeljem, poručili su stručnjaci UniCredita i Europske investicijske banke na gospodarskoj konferenciji u Zagrebu.
UniCreditov viši ekonomist za regiju Mauro Giorgio Marrano istaknuo je da ovaj blok izbjegava negativni scenarij: „Želimo ostvariti rast od 1,8 posto, što je manje nego prošle godine, ali recesije neće biti.” Dodao je da se „vanjsko okruženje pokazalo nesigurnim, no gospodarstva su se bolje održala nego što se očekivalo”.
Ključne poruke:
• Fiskalni poticaji veći od 100 milijardi eura planirani za 2026. trebali bi dodatno pogurati rast. • Zemlje srednje i istočne Europe ciljaju na 2–4 % rasta, pogonjene domaćom potražnjom. • Njemačka, i dalje glavni trgovinski partner regije, pokazuje prve znakove oporavka, što podiže izvoz i industrijsku aktivnost. • Tržište rada ostaje snažno, ali manjak kvalificirane radne snage stvara pritisak na plaće i dugoročnu održivost rasta.
Marrano je potvrdio da je Europska središnja banka završila ciklus snižavanja kamata. „Kamate će ostati na ovoj razini do kraja godine, oko 2 posto, dok se i inflacija stabilizirala na približno istoj razini.” Za Hrvatsku se očekuje da će inflacija do kraja godine pasti na oko 3 %, čime se dodatno olakšavaju financijski uvjeti za kućanstva i poduzeća.
Deficiti ostaju raznobojni – neke zemlje premašuju dopuštenu granicu, dok se Hrvatska drži blizu referentnih 3 %. Većeg fiskalnog manevra nema osim u obrambenom sektoru, koji i dalje privlači znatna sredstva iz europskih fondova.
Optimističan i EIB
Ekonomistica Chiara Fratto iz Europske investicijske banke složila se da je rast stabilan, ali je upozorila da „vladaju velike nesigurnosti za kompanije, pogotovo u izvoznim gospodarstvima”, pri čemu je slabiji američki dolar (-10,3 % od početka godine) dodatni izvor neizvjesnosti. Ipak, smatra da je „promjena načina funkcioniranja svijeta prilika za rast” jer su se mnogi pokazali sposobnima prilagoditi.
Prema Fratto, poboljšane prognoze Europske središnje banke, infrastrukturni planovi Njemačke i prelijevanje tih ulaganja na ostatak Unije trebali bi poduprijeti gospodarsku ekspanziju. No upozorava da regija još zaostaje u inovacijama: „Važno je stvoriti europske prvake, a podrška za inovativne kompanije važnija je nego ikada.” EIB stoga, u suradnji s Europskom komisijom, priprema velike programe financiranja tehnoloških tvrtki.
Zaključak
Poruke iz Zagreba zajedničke su: recesija nije na vidiku, ali će se trajnost rasta mjeriti po sposobnosti država da odgovore na nedostatak radne snage, pojačaju investicije u infrastrukturu i uhvate korak s digitalnom transformacijom.