Nova školska godina u Hrvatskoj počinje danas, a time završava 87-dnevna pauza za oko 450 000 osnovnoškolaca i srednjoškolaca, koja je trajala od 13. lipnja do 8. rujna.
Prema najnovijem izvješću UniCredit banke, tako dugi ljetni praznici nisu samo izazov za roditelje nego predstavljaju i „ozbiljne makroekonomske posljedice”. Banka upozorava da:
- višemjesečni prekid nastave usporava usvajanje znanja te povećava potrebu za dodatnim podukama nakon povratka u školske klupe;
- roditelji u razdoblju bez nastave često moraju kombinirati godišnje odmore ili plaćati čuvanje djece, što stvara pritisak na kućni budžet i radnu produktivnost;
- gospodarstvo u cjelini trpi jer radnici uzimaju duže ili neplanirane izostanke, dok potrošnja kućanstava prelazi na sezonske troškove odmora umjesto na obrazovanje i ulaganja.
Izvješće podsjeća da djeca tijekom gotovo tri mjeseca mogu steći nove vještine – od stranih jezika do osnovnog programiranja – no u praksi mnogi taj period provode za ekranima ili u nezahtjevnim aktivnostima, što dodatno pojačava obrazovni jaz između onih koji si mogu priuštiti strukturirane ljetne programe i onih koji ne mogu.
Iako se rasprava o optimalnoj duljini školskih praznika u Hrvatskoj vodi godinama, upozorenje velike banke daje novi povod za razmišljanje o mogućem skraćivanju ljetne stanke ili drugačijem rasporedu školskog kalendara. Ministarstvo znanosti i obrazovanja zasad se o ovim nalazima nije očitovalo.
Za sada ostaje činjenica da se učenici vraćaju u klupe nakon gotovo tri mjeseca odmora, a učitelji i roditelji morat će nadoknaditi izgubljeni kontinuitet učenja – uz realne troškove koje UniCredit u svom izvješću naziva problemom za cijelu ekonomiju.