Ujedinjeni narodi mogli bi za najviše dva tjedna pred Vijeće sigurnosti staviti rezoluciju kojom bi se rasporedila međunarodna stabilizacijska snaga u Pojasu Gaze, no dogovor koče sporovi o mandatu, odnosu s palestinskom civilnom policijom i kalendaru povlačenja izraelske vojske.
Na sastanku muslimanskih zemalja u Istanbulu turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan upozorio je da će se države koje razmatraju slanje vojnika „odlučiti prema zadaći i ovlastima Stabilizacijske snage. Ako misija bude u sukobu s principima tih zemalja, teško da će itko poslati trupe”. Ankara je i dalje spremna ponuditi kontingent, premda Izrael to odbija zbog turske potpore Hamasu.
Sastanku su prisustvovali šefovi diplomacija Indonezije, Pakistana, Saudijske Arabije i Jordana, te izaslanici Ujedinjenih Arapskih Emirata i Katara; Egipat, kojega se često spominje kao mogućeg vodećeg aktera, ostao je po strani. Jordan ne želi slati vojnike, ali nudi obuku provjerene palestinske policije koja bi preuzela održavanje reda u Gazi.
Ključne prijeporne točke • Vodeća uloga Sjedinjenih Država – većina potencijalnih sudionika inzistira da Washington bude „teško” uključen kako bi se ograničile izraelske akcije. • Mehanizam za izbjegavanje sukoba s izraelskom vojskom. • Precizan raspored izraelskoga povlačenja – dio arapskih država traži fiksne rokove, dok se Izrael poziva na potrebu potpunog razoružanja Hamasa.
„Imperativ je da imamo vremenski okvir za povlačenje izraelskih snaga iz Gaze. Izrael ne može ostati u 53 % teritorija i očekivati sigurnost”, poručio je jordanski ministar Ayman Safadi, dodajući da stabilizacijske trupe „ne mogu obavljati policijski posao nad palestinskim stanovništvom”. Prema njegovu mišljenju, buduće tehničko upravno tijelo u Gazi mora biti povezano s Palestinskom upravom kako bi se očuvala teritorijalna cjelovitost okupiranih područja.
U Gazi najkrvaviji dan primirja Dok diplomati traže rješenje, nasilje ne jenjava. U utorak je ubijeno 115 ljudi, a 352 ih je ranjeno – najviše od uvođenja primirja 10. listopada. Fidan tvrdi da „Izrael redovito krši primirje i onemogućuje isporuku prijeko potrebne humanitarne pomoći”.
Njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul upozorava da ponestaje vremena: „Primirje je potrebno, humanitarna pomoć nužna, ali moramo brzo popuniti sigurnosni i administrativni vakuum u Gazi.”
Zapadni diplomati navode da će stabilizacijska misija biti odvojena od novog američkog koordinacijskog centra za humanitarnu pomoć. Paralelno se provjeravaju kandidati za odbor palestinskih tehnokrata koji bi privremeno vodio civilnu upravu, no razrješenje pitanja razoružanja Hamasa ostaje najveća nepoznanica.
Jedan diplomat priznaje da su izgledi skromni, ali primjećuje da se „stvari ipak kreću brže nego što smo očekivali”. Istodobno, arapske zemlje strahuju da bi dugotrajan vakuum mogao dodatno destabilizirati regiju te zato pojačavaju pritisak na sve aktere da ubrzaju dogovor o međunarodnim snagama.