Svjetski ekonomski forum procjenjuje da će do 2030. godine umjetna inteligencija (UI) automatizirati oko 85 milijuna radnih mjesta širom planeta, ali istodobno otvoriti približno 97 milijuna novih. Ipak, za razliku od ranijih tehnoloških revolucija, aktualni val donosi asimetriju: posao nestaje brže nego što se radnici uspijevaju prekvalificirati.
Rutinski administrativni zadaci prvi su na udaru. U uredskim sektorima očekuje se smanjenje broja takvih pozicija, dok će potražnja za djelatnicima s UI vještinama naglo rasti. Analize Goldman Sachsa i McKinseyja upozoravaju da bi se u Sjedinjenim Državama do kraja desetljeća moglo ugroziti stotine milijuna radnih mjesta, uz sporiji nastanak novih nego u prethodnim industrijskim promjenama.
Europa, uključujući Hrvatsku, suočava se s istim trendom, ali će prilagodba biti postupnija zbog strožih pravila o otpuštanju. Tvrtke će promjene uglavnom provoditi kroz prirodni odljev zaposlenika i postupnu zamjenu zastarjelih vještina suvremenima.
Ekonomisti upozoravaju da nadolazeći višak radne snage i manjak specijaliziranih stručnjaka zahtijevaju ubrzane programe osposobljavanja kako bi tranzicija bila što bezbolnija. U protivnom bi rast potražnje za rijetkim znanjima mogao dramatično povećati plaće specijalista, dok bi se manje kvalificirani radnici suočili s dugotrajnijom nesigurnošću.