Građane Hrvatske u nadolazećim mjesecima očekuje blago poskupljenje plina zbog ukidanja državnih subvencija. Dalibor Pudić, direktor Gradske plinare Zagreb, procjenjuje da će prosječni mjesečni račun porasti oko četiri eura, odnosno oko pedeset eura na godišnjoj razini.
„Ukidanje subvencija na razini mjeseca povećat će račun za plin za otprilike četiri eura”, kaže Pudić, dodajući da će točan iznos ovisiti o veličini kućanstva. Cijene za kućanstva ostaju nepromijenjene do 30. rujna, kada se ponovno formira tarifa za javnu uslugu.
Stručnjak napominje da daljnji razvoj ovisi o stanju na međunarodnom tržištu: od kretanja inflacije do globalne potražnje za plinom i količine obnovljivih izvora energije koja će biti uključena u mrežu. Unatoč neizvjesnostima, ne očekuje veće poremećaje jer je Europska unija posljednjih godina proširila kapacitete za ukapljeni prirodni plin (LNG) i značajno smanjila oslonac na ruske isporuke.
„Prije rata u Ukrajini 40 % europskog uvoza plina stizalo je iz Rusije, oko 160–170 milijardi kubika. Ove godine uvoz je pao na pedesetak milijardi, a plan je da do 2028. ruski plin uopće ne stiže u Europu”, ističe Pudić.
U hrvatskom kontekstu ključnu ulogu ima prošireni LNG terminal na Krku čiji kapacitet sada višestruko premašuje domaću potrošnju. Time se, kaže Pudić, ne samo povećava sigurnost opskrbe u Hrvatskoj nego se otvaraju i tranzitni pravci prema Mađarskoj, Sloveniji, Austriji pa čak i Slovačkoj. Zbog europske odluke o postupnom ukidanju ruskog plina, upravo bi te zemlje u idućim godinama mogle značajno oslanjati na krčki terminal.
Pudić zaključuje da bi „uravnotežene tržišne cijene” trebale spriječiti veće skokove, no podsjeća da na konačnu cijenu utječe niz faktora – od vremenskih prilika do energetskih politika najvećih svjetskih gospodarstava.