Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić objavio je da će se 13. mirovina – novi trajni dodatak na postojeća primanja – isplaćivati u drugoj polovici prosinca.
„Dodatak će se množiti s godinama mirovinskog staža. Više godina rada znači i veći dodatak. On će sasvim sigurno biti veći od dosadašnjih dodataka”, poručio je ministar, naglasivši da ga ne treba miješati s božićnicom. Uz to je najavio kako će prosječna mirovina do kraja godine prijeći 700 eura, a do kraja mandata 800 eura.
No optimistične poruke iz Vlade dočekane su na nož u umirovljeničkim udrugama. Predsjednik Bloka umirovljenici zajedno (BUZ) Milivoj Špika tvrdi da predloženi model „gubi socijalnu komponentu” i promašuje ciljnu skupinu.
„Ovo što se predlaže kao 13. mirovina je zapravo supstitut za dosadašnje pakete pomoći umirovljenicima koji ovime odlaze u povijest”, kaže Špika. Po njemu je ključni problem što jedini kriterij postaju godine staža, dok se potpuno zanemaruje imovinski i prihodovni cenzus: „Siromašni neće postati manje siromašni, ali će zato bogati postati još bogatiji.”
Statistika bez kupovne moći Špika podsjeća da se Vlada hvali udvostručenjem prosječne mirovine u deset godina, no ističe da je riječ tek o nominalnom rastu koji ne prati inflaciju ni poskupljenja. Više od polovice umirovljenika i dalje živi oko ili ispod linije siromaštva, a plaće su u istom razdoblju rasle 22 % brže od mirovina, navodi BUZ.
Udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći već godinama stagnira na oko 40 %. „Nakon svakog usklađivanja statistika kratko popravi sliku, ali čim se objave novi podaci o rastu plaća, vraćamo se na staro”, opisuje Špika.
Zahtjevi BUZ-a
- 13. mirovina mora biti barem jednaka 12. redovnoj mirovini.
- Povremeni paketi pomoći trebaju ostati i biti strogo vezani uz visinu mirovine te imovinski i prihodovni cenzus.
- Ponovni izračun svih tzv. radničkih mirovina – prosječno povećanje od 150 eura koštalo bi, tvrdi BUZ, oko 1,53 milijarde eura godišnje.
- Povećati izdvajanja za mirovine s 10 % BDP-a na razinu prosjeka EU-a od 12,5 %.
Špika zagovara i dugoročne reforme: određivanje mirovine na bazi 41 godine staža i 65 godina života, uz 75–80 % prosjeka plaća iz najboljih deset godina, AVM od 20–25 eura po godini staža, puni indeks rasta plaća ili cijena te ukidanje poreza na mirovine. Predlaže i godinu priznate službe po djetetu majkama te brisanje penalizacije nakon 65. godine.
Bez političke volje, tvrdi BUZ, sve ostaje na „PR-kozmetici”. „Država je dužna osigurati mirovinu dostatnu za život dostojan čovjeka”, zaključuje Špika, dodajući da prostora u proračunu ima, ali nedostaje – politička volja.