Vlada je u posljednjih godinu dana ubrzala mirovinsku reformu i uvela niz mjera koje bi trebale poboljšati položaj gotovo 1,2 milijuna umirovljenika.
• Nova formula usklađivanja: umjesto starog omjera rasta plaća i inflacije, primjenjuje se povoljniji izračun kako bi se brže hvatao korak s troškovima života.
• Povećanje najniže mirovine: indeks je podignut s 103 na 106 posto, a prosječan iznos nakon srpanjskog usklađivanja skočio je za 40,13 eura – na 462,09 eura. Unatoč rastu, s tim je iznosom teško preživjeti, što ostaje najveći socijalni izazov jer najnižu mirovinu prima 275 000 ljudi.
• Godišnji dodatak: za svaku godinu staža isplaćeno je 6 eura, pa je većina umirovljenika dobila oko 250 eura. Iako se prvotno spominjala „13. mirovina”, Vlada tvrdi da se radi o posebnom dodatku.
• Invalidske i najniže mirovine: krenulo je korekcijsko povećanje, a Vlada će ovoga tjedna ispraviti i propuste u pravu na osobnu asistenciju osobama s invaliditetom, nakon odluke Ustavnog suda. Realizacija se očekuje tijekom 2026.
• Fleksibilniji odlazak: ukida se penalizacija za korisnike prijevremene starosne mirovine koji u međuvremenu navrše 70 godina. Oko 120 000 takvih umirovljenika dobit će prosječno 57 eura više.
• Povratak na tržište rada: umirovljenici stariji od 65 mogu raditi puno radno vrijeme i primati 50 % mirovine (ranije su mogli raditi pola radnog vremena uz cijelu mirovinu). Mjera bi trebala ublažiti manjak radne snage. Korisnici invalidske mirovine smiju raditi do tri i pol sata dnevno bez gubitka primanja.
• Demografski poticaj: dodatni staž za svako rođeno ili posvojeno dijete produžen je na 12 mjeseci, a posvojitelji su potpuno izjednačeni s biološkim roditeljima.
Prosječna starosna mirovina sada prelazi 700 eura, ali razlika između prosjeka i najnižih iznosa pokazuje koliko su i dalje ranjive skupine s nedovoljnim radnim stažem. Dok Vlada najavljuje daljnje korake, umirovljenička udruga upozorava da „bez sustavnog rasta najnižih mirovina teško možemo govoriti o dostojanstvenoj starosti”.