Franjo Pašalić, vlasnik marina Frapa i investitor u projekt luksuznog resorta Medine u Rogoznici, upozorava da će zbog predloženih izmjena Zakona o prostornom uređenju obustaviti ulaganje vrijedno 300 milijuna eura.
Prema nacrtu zakona, etažiranje unutar turističkih zona više ne bi bilo dopušteno. Pašalić i drugi ulagači tvrde da bi upravo ta zabrana onemogućila dominantni model financiranja velikih turističkih kompleksa, jer prodaja pojedinačnih vila ili apartmana služi za zatvaranje investicijskih konstrukcija. „Usvajanje takvog zakona pretvorilo bi Hrvatsku u jednu od najmanje privlačnih destinacija za ulaganja u luksuzni turizam”, upozorava investitor.
Pašalić ističe i administrativne prepreke na terenu. Za resort kapaciteta 1 100 kreveta, na 12 hektara zemlje i 470 metara obale, još 2019. pokrenut je Urbanistički plan uređenja koji je otklonio potrebu za studijom utjecaja na okoliš. No prilikom predaje zahtjeva za lokacijsku dozvolu stav županijskih službi se promijenio, pa je studija ipak izrađena — i od tada, kaže, „šest mjeseci čeka u ladici” jer dokument nije upućen u javnu raspravu, nužnu za izdavanje dozvole.
„Svakim danom gubimo desetke tisuća eura jer netko ne radi svoj posao”, poručuje Pašalić i podsjeća da je Vlada Medine svojedobno proglasila strateškim projektom, čime je jamčila bržu administrativnu proceduru. Umjesto toga, tvrdi, suočava se s „birokratskim taštinama, bezakonjem i ucjenama”.
Investitor smatra da se pod krinkom borbe protiv apartmanizacije pogoduje pojedinim interesnim skupinama: „Nije isto apartman unutar resorta s pet zvjezdica i bespravno sagrađena kuća bez fasade. Ovaj prijedlog pisan je za one koji ne žele konkurenciju.”
Ako se zabrana etažiranja usvoji, Pašalić predviđa povlačenje i drugih domaćih kapitala: „Planirane su investicije od oko pet milijardi eura koje bi otvorile više od tri tisuće radnih mjesta. S jednim potezom pera sve bi nestalo.”
On podsjeća da u Hrvatskoj 80 % smještajnih kapaciteta čini privatni najam, dok hoteli i resorti snose glavninu financijskih i ekoloških obveza. Gosti takvih objekata, naglašava, dnevno ostavljaju od 150 do 300 eura, naspram 15 do 20 eura koliko troše gosti u privatnom smještaju. „Vrijeme je da se okrenemo turizmu visoke vrijednosti i domaćem poduzetništvu umjesto perpetuiranja improvizacije i birokracije”, zaključuje Pašalić.