Kijev ulazi u četvrtu ratnu zimu suočen s tri prijetnje koje se međusobno pojačavaju: praznom blagajnom, pritiskom na bojišnici i nemilosrdnim udarima na energetsku mrežu.
Prijeteći minus u državnoj blagajni Ukrajinska državna sredstva mogu presušiti već u veljači ako ne bude dogovora o izdavanju 140 milijardi eura zajma osiguranog zamrznutom imovinom ruske središnje banke. Bruxelles je osmislio model u kojem bi ta imovina bila zamijenjena za obveznice s najvišim rejtingom, a novac bi odmah otišao u Kijev. Belgija zasad blokira plan zbog straha od mogućih tužbi i odmazde Moskve, dok je zabrinutost pojačao i najavljeni veto Slovačke. Istodobno je američko financiranje prestalo nakon promjene u Bijeloj kući, pa je Europa ostala gotovo jedini oslonac.
Sklonost donatora dodatno nagriza niz korupcijskih istraga. Istražitelji su ovoga tjedna optužili bivšeg poslovnog suradnika predsjednika Volodimira Zelenskog i još šest osoba za ilegalno preuzimanje državnih kompanija, uključujući nuklearku Energoatom, a spremaju se i pretresi Ministarstva obrane zbog preplaćenih nabava. Jedan savjetnik ukrajinske vlade priznaje da je „tajming krajnje nepovoljan dok Europa odlučuje o novom paketu pomoći”.
Ruski pritisak kod Pokrovska Na terenu se Kijev bori da zadrži Pokrovsk, logističko čvorište na kojem se brani više od godinu dana. Pad grada otvorio bi ruskim snagama put prema Kramatorsku i Slovjansku te olakšao zauzimanje preostalih 25 % Donjecke oblasti. Domaći kritičari tvrde da je ukrajinska komanda u kolovozu nasjela na diverziju kod Dobropilje i zbog toga preraspodijelila postrojbe u krucijalnom trenutku. „Generali su bili zavedeni probojem kod Dobropilje, a Rusi su to iskoristili da probiju obranu kod Pokrovska”, poručila je zastupnica Mariana Bezuhla. Ruska brojčana nadmoć na nekim dionicama doseže omjer 10 prema 1, što u bliskoj urbanoj borbi daje jasnu prednost napadaču.
Energetska mreža pod neviđenim udarima Treći i možda najopasniji front vodi se protiv ukrajinskih elektrana i plinskih polja. Moskva je ovog puta proširila mete: osim trafostanica i dalekovoda, cilj su i postrojenja za vađenje plina od kojeg ovisi 60 % stanovništva. Samo početkom listopada serija napada onesposobila je, prema procjenama, do 60 % domaće proizvodnje; vlasti tvrde da su polovicu štete već sanirale, no bombardiranja se nastavljaju. Predsjednik državne tvrtke Naftogaz Sergii Koretskyi nazvao je udare „činom terorizma”, dok bivša ministrica energije Olga Bohuslavets upozorava: „Već je jasno da će ova zima biti mnogo teža od svih prethodnih.”
Biti ili ne biti Zima koja počinje za nekoliko tjedana pretvorit će se u trostruki stres-test: može li Zapad pronaći novac, može li ukrajinska vojska usporiti protivnika i može li energetski sustav preživjeti salve projektila i dronova. Ishod će odrediti ne samo sljedeće mjesece borbi nego i snagu pregovaračke pozicije Kijeva kada ponovno dođe vrijeme za razgovor o miru.
