Kateryna Rashevska ima tek 28 godina, a već je postala prepoznatljivo lice ukrajinske kampanje za povrat tisuća djece odvedene u Rusiju tijekom rata. Kao stručnjakinja za međunarodnu pravdu pri Regionalnom centru za ljudska prava u Kijivu, govori pred Vijećem sigurnosti UN-a i američkim Senatom, te podnosi podneske Međunarodnom kaznenom sudu (MKS). Upravo je MKS, nakon tih podnesaka, izdao nalog za uhićenje Vladimira Putina zbog „nezakonite deportacije” ukrajinske djece.
„Nisam naivna glede onoga što bi mi se dogodilo ako bi Rusi osvojili Kijiv”, priznaje Rashevska, svjesna da Moskva pomno prati njezin rad. Još u prvim danima invazije izbrisala je sve osjetljive podatke s uređaja kako ne bi ugrozila svjedoke i preživjele prisilnih deportacija.
Procjenjuje se da je oko 20 000 ukrajinskih dječaka i djevojčica odvedeno iz okupiranih područja u Rusiju. Dio njih navodno je nezakonito posvojen, pri čemu su im mijenjani imena pa čak i mjesta rođenja, što dodatno otežava ponovni susret s obiteljima. Diplomatski kanali gotovo ne funkcioniraju: prema ruskim podacima, tek je dvadesetero djece vraćeno, i to uglavnom s teritorija pod ruskom okupacijom, a ne iz same Rusije.
Za Rashevsku je borba već odavno prerasla profesionalne okvire. „To više nije posao ni misija, nego unutarnji poriv koji me vodi i kad sam potpuno iscrpljena”, kaže. Premda je svjesna prijetnji, ostaje optimistična i za vlastitu budućnost. Šali se da će „Putin biti optužen tek kad ona postane majka”, ali ne odustaje: „Pravo je jedino oružje koje imam – i namjeravam ga koristiti do kraja.”
