Ukrajinsko tužiteljstvo već godinu i pol bezuspješno čeka podatke o 12 državljana Bosne i Hercegovine koje povezuje s ratnim zločinima počinjenim na ukrajinskom tlu.
Kijev je u veljači 2024. BiH-u uputio zahtjev za međunarodnu pravnu pomoć – tražilo se utvrđivanje njihovih adresa, ispitivanje osumnjičenih te dostava kopija osobnih dokumenata. Odgovor pristigao u listopadu iste godine glasio je da se te osobe ne nalaze na prijavljenim adresama, a od tada bosanskohercegovačke institucije nisu dostavile nove informacije.
Ukrajinski istražitelji, pozivajući se na „osnovanu sumnju”, tvrde da su ti pojedinci djelovali unutar ruskih paravojnih skupina, ponajprije Wagnera i Reduta, te sudjelovali u najtežim zločinima – od egzekucija ratnih zarobljenika i civila do seksualnog nasilja.
EUROPOL je ranije objavio kako se u sklopu šire istrage prati 654 osumnjičenika iz različitih zemalja. Tijekom zajedničke operacije provedeno je 70 pretresa, zaplijenjena je veća količina dokaza i uhićeno 11 ukrajinskih državljana zbog veleizdaje. Popis od 280 stranih boraca proslijeđen je nadležnim državama, no imena 12 bh. državljana nisu javno objavljena.
Državno tužiteljstvo BiH navodi da o istrazi nije službeno obaviješteno te da će od europskih institucija zatražiti potrebne informacije. Kazneni zakon BiH zabranjuje sudjelovanje u stranim vojnim, paravojnim i parapolicijskim formacijama te predviđa najmanje tri godine zatvora. Unatoč više presuda za odlazak na druga ratišta, do sada je samo jedna osoba u BiH bila optužena zbog borbi u Ukrajini – Gavrilo Stević, koji je pravomoćno oslobođen.
Dok istraga tapka u mjestu, Kijev nastavlja tražiti suradnju, a 12 osumnjičenih državljana BiH i dalje je izvan dosega pravde.