Šest žrtvoslovnih udruga zatražilo je od predsjednika Republike, Vlade i Sabora da onemoguće daljnje obilježavanje Dana ustanka hrvatskog naroda u Srbu 27. srpnja.
U otvorenom pismu upućenom najvišim državnim institucijama udruge navode da se toga dana na dva susjedna mjesta obilježava isti povijesni događaj „na potpuno suprotnim osnovama”. Dok se u Srbu, kako tvrde, slavi „takozvani dan ustanka predvođen takozvanim antifašistima”, u Boričevcu se komemoriraju žrtve istih tih ustanika.
Pozivajući se na knjigu Amira Obhođaša „Vojne operacije u istočnoj Bosni Zima 1941./1942.”, potpisnici tvrde da su srpski ustanici, uz potporu talijanskih fašista, napali hrvatska sela Boričevac, Brotnjo i Krnjeušu 27. srpnja 1941., pri čemu je ubijen velik broj civila, a kuće i crkve su spaljene.
„Zbog pijeteta prema žrtvama bilo bi pošteno spriječiti daljnja održavanja profašističke proslave u Srbu koja vrijeđa osjećaje obitelji roda Ivezić, njih 44-ero bačenih u jamu”, stoji u pismu. Udruge napominju i da su tisuće djece bile prognane te raspoređene u prihvatilišta u Osijeku, Jastrebarskom, Zemunu i Zagrebu.
Potpisnici predlažu da 27. srpnja postane „spomendan žrtvama četnika i partizana potpomognutih od talijanskih fašista”, a ne Dan ustanka naroda Hrvatske. Smatraju da je slavljenje tog datuma „kršenje pozitivnih zakona pa i Ustava Republike Hrvatske”.
Pismo potpisuju: Hrvatsko društvo političkih zatvorenika, Hrvatsko žrtvoslovno društvo, Hrvatski obredni zdrug Jazovka, Hrvatski domobran (Zaprešić, Zadar, Duga Resa, Split), Žrtve za Hrvatsku i Udruga Ličana župe Boričevac.