Pacijenti s dijabetesom tipa 2 u Hrvatskoj formalno imaju isti spektar lijekova kao i oboljeli u većini država Europske unije. U praksi, međutim, najsuvremeniji lijekovi iz skupine GLP-1 agonista receptora (GLP-1 RA) postaju dostupni tek kao treća linija terapije, što prema riječima stručnjaka znači čekanje od godinu do dvije – a ponekad i dulje.
Za dio oboljelih to je predugo. Europske i svjetske smjernice preporučuju propisivanje GLP-1 RA preparata odmah nakon postavljanja dijagnoze ili barem u drugoj liniji, osobito bolesnicima s povišenim kardiovaskularnim rizikom. Ti lijekovi, uz regulaciju glikemije, pokazuju i dokazani zaštitni učinak na srce, bubrege i druge organske sustave.
Zagrebačko dijabetičko društvo upozorava da dugotrajno odgađanje moderne terapije povećava učestalost komplikacija poput srčanog i moždanog udara ili bubrežnog zatajenja. Upravo liječenje tih komplikacija čini oko 88 % svih izdataka zdravstvenog sustava povezanih s dijabetesom, navodi udruga.
Predsjednica društva, prim. mr. sc. Manja Prašek, poručuje: „Ne tražimo privilegije za oboljele od dijabetesa tipa 2, već usklađivanje s europskim i svjetskim standardima liječenja.“ Dodaje kako bi pravodobno uvođenje GLP-1 lijekova u prvu ili barem drugu liniju "značajno unaprijedilo kvalitetu života nekoliko tisuća pacijenata godišnje, a pritom ne bi predstavljalo znatan dodatni financijski teret za HZZO".
Procjenjuje se da bi upravo nekoliko tisuća hrvatskih pacijenata svake godine trebalo započeti terapiju GLP-1 RA preparatima puno ranije nego danas. Udruge stoga apeliraju na Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje da izmjenom pravilnika ukloni, kako tvrde, nepotrebnu birokratsku barijeru i uskladi domaću praksu s međunarodnim smjernicama. Time bi, zaključuju, spriječile skupe i teške komplikacije, a oboljelima omogućile bržu i učinkovitiju kontrolu bolesti.