Najopsežnije istraživanje dosad o posljedicama udaraca glavom u nogometu pokazalo je da i redovito „amatersko” nabijanje lopte može uzrokovati mikroskopska oštećenja mozga te mjerljive kognitivne poteškoće.
Znanstvenici s američkog sveučilišta Columbia pratili su 352 rekreativna nogometaša koji su tijekom jedne sezone loptu glavom udarili više od tisuću puta. Uz pomoć novorazvijene metode magnetske rezonancije, tim predvođen neuroznanstvenikom Michaelom Liptonom otkrio je zamućenu granicu između sive i bijele tvari u prednjem dijelu mozga, neposredno iza očiju – mjestu gdje udarna sila najjače djeluje.
Autori navode da je riječ o mikrostrukturnim promjenama koje nisu vidljive klasičnim slikovnim tehnikama, a pojavile su se i kod igrača bez dijagnosticiranih potresa mozga. Sudionici s najviše udaraca glavom istovremeno su ostvarili statistički slabije rezultate na testovima pamćenja i učenja, čime je po prvi put izravno povezana ponovljena igra glavom s kognitivnim deficitima.
Nogomet se dugo smatrao relativno sigurnim u odnosu na kontaktne sportove poput boksa ili ragbija. Ovi nalazi pokazuju da i bez očitih ozljeda glave postoji rizik za dugoročno zdravlje mozga, osobito kod onih koji loptu glavom udaraju često i od rane dobi.
Rezultati daju dodatnu težinu postojećim ograničenjima igre glavom za djecu mlađu od 12 godina u nekim državama te otvaraju raspravu treba li slične mjere proširiti i na starije uzraste ili rekreativnu razinu natjecanja.