Nakon višemjesečnog istraživanja u Istanbulu, bosanskohercegovački povjesničar dr. Emir Demir potvrdio je identitet mezara Huseina-kapetana Gradaščevića, slavnog „Zmaja od Bosne”. Time je okončana višedesetljetna potraga za posljednjim počivalištem vođe Velikog bosanskog ustanka iz 1831. godine.
Demir je istaknuo kako ga je na potragu potaknula želja da „stane na kraj sve učestalijim špekulacijama” o mjestu gdje je Gradaščević pokopan. U radu je koristio rukopise istaknutog povjesničara Hamdije Kreševljakovića, građu koju mu je ustupio prof. Husnija Kamberović te se konzultirao s epitafologom Nesipom Pepićem.
Na otkrivenom nadgrobnom spomeniku stoji arapsko-turski natpis koji, među ostalim, bilježi podatke o porijeklu pokojnika i datum smrti: 11. rebi‘ul-ahira 1250. hidžretske godine, odnosno 17. kolovoza 1834. godine.
Detaljna analiza rezultata, zajedno s točnom lokacijom mezara, bit će uskoro objavljena u znanstvenom časopisu, čime će otkriće postati dostupno stručnoj i široj javnosti.
Tko je bio Husein-kapetan Gradaščević?
• Rođen početkom 19. stoljeća u Gradačcu, u uglednoj kapetanskoj obitelji. • Kao mladi zapovjednik predvodio Veliki bosanski ustanak 1831., tražeći autonomiju Bosanskog ejaleta unutar Osmanskog Carstva. • Nakon pobjede kod Kosovske Mitrovice proglašen je bosanskim vezirom i pašom, simbolično potvrđujući narodnu težnju za samostalnošću. • Unatoč početnom uspjehu, ustanak je slomljen zbog unutarnjih podjela i sultanovih protumjera; Gradaščević je prognan u Istanbul, gdje umire 1834. pod nerazjašnjenim okolnostima.
Naslijeđe „Zmaja od Bosne” ostalo je snažno u narodnoj predaji, sevdalinkama i kolektivnom sjećanju kao trajni simbol borbe za autonomiju, međuvjersku toleranciju i očuvanje bosanske posebnosti. Otkriće njegova groba pruža novi, opipljivi most između povijesti i suvremenosti te zatvara važno poglavlje bosanskohercegovačke historiografije.