Župa Gospe Sinjske objavila je svježe brojke za 2025. godinu koje bude tračak optimizma. U Sinju je lani kršteno 274 djece – 17 više nego godinu ranije – dok je izvan župe prebivalište imalo 52 novorođenih. Istodobno je pred oltar stalo 136 parova, sedam više nego 2024., a desetak mladenaca ondje ne živi. Broj pogreba pao je na 181, deset manje nego godinu prije; 14 pokojnika nije bilo s područja grada.
Blagi plus i prema državnoj statistici Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Sinj, Dicmo i Otok zabilježili su u 2023. i 2024. godini pozitivan prirodni prirast – doduše simboličan. Sinj je 2023. imao sedam živorođenih više nego umrlih, a 2024. taj se saldo popeo na 16. U Dicmu je razlika bila tri, potom četiri, a u Otoku osam pa jedanaest.
Trilj, Hrvace i Vrlika ostali su u minusu: primjerice, Trilj je 2023. izgubio 51, a 2024. još 24 stanovnika prirodnim putem. Ukupno je cijeli cetinski kraj od 2019. do 2024. ostao bez 639 ljudi, pri čemu je samo Dicmo u tom razdoblju završio u plusu – i to za tek tri osobe.
Dugoročni pad dramatičan Povijesni presjek otkriva razmjere problema. Godine 1991. područje je imalo 59 064 stanovnika; na popisu 2021. ostalo ih je 44 311 – pad od trećine. Najviše su se ispraznile Vrlika i Hrvace, koje su izgubile dvije trećine žitelja, dok je Sinj pao za oko 11 %. Trilj je s 13 894 stanovnika sveden na 8 182.
Promili koji otkrivaju razmjer Kada se noviji pozitivni pomaci stave u kontekst, slika je skromna. Sinjskih 16 ljudi viška u 2024. znači rast od svega 0,68 promila; Dicmo u najboljoj godini jedva prelazi 1,4 promila, a Otok, premda prednjači, tek nešto više od 2 promila.
Šira hrvatska slika: prosjek blago raste Državna statistika objavila je i da prosječan broj djece po ženi u Hrvatskoj iznosi 1,5 – donedavno je bio 1,4. Stručnjaci ističu da je to korak naprijed, no daleko od razine potrebne za stvarnu obnovu stanovništva i nadoknadu mladih obitelji koje su posljednjih desetljeća iselile.
Zaključak Iako se u Sinju posljednjih godina rađa i vjenčava nešto više, a umire nešto manje, brojke zasad ne mijenjaju veliki minus u kojem se cetinski kraj našao od početka 1990-ih. Lokalni čelnici pohvalno ističu svaki pomak, ali demografi upozoravaju da bi za istinski preokret trebalo daleko intenzivnije zaustavljanje iseljavanja i snažnija pronatalitetna politika.