Turska je ubrzala napore da na razini Europske unije zaštiti svoje najpoznatije namirnice i pritom se opasno približila Kini, dosadašnjem rekorderu među zemljama izvan Unije. No, oko najčuvenijeg specijaliteta – döner kebaba – čeka je rovovska bitka s Berlinom.
EU-ov sustav zaštićenih oznaka izvornosti i zemljopisnog podrijetla (GI) pokrenut je 1990-ih kako bi čuvao tradicijske recepte od globalnih kopija. Vremenom je prerastao europske okvire: danas su među zaštićenima kineski anji bijeli čaj, panjin riža, ali i turski Antep baklava te suhe marelice iz Malatye.
Prema podacima zaklade Qualivita, Kina trenutačno prednjači s 99 zaštićenih prehrambenih proizvoda, sedam vina i četiri jaka pića. Turska, s 36 registriranih namirnica, drži drugo mjesto — no Ankara je autor čak triju od četiri trenutačno otvorene prijave u Bruxellesu i želi preuzeti vrh.
Najosjetljivija je prijava iz 2022., kojom Turska traži da se döner kebab upiše pod oznaku „Traditional Speciality Guaranteed” (TSG). Ta kategorija ne veže recept uz zemljopisno podrijetlo, nego štiti način pripreme: Ankara želi standardizirati sve, od debljine rezanaca do duljine mariniranja mesa.
Njemačka vlada na to uzvraća – ne dirajte rotirajuće meso. „For the sake of the many fans in Germany, the döner kebab should remain the way it’s enjoyed here”, poručilo je Ministarstvo poljoprivrede u Berlinu. Bivši ministar i političar turskih korijena Cem Özdemir otišao je korak dalje: „The doner kebab is a German tradition. Everyone should be able to decide for themselves how it is prepared and eaten here. There's no need for regulations from Ankara”.
Razgovori Turske s protivnicima prijave, među kojima su Njemačka i Austrija, zaključeni su bez dogovora. Sada je na Europskoj komisiji da presudi, a glasnogovornik institucije kratko poručuje da će odluka stići „in due time”. Do tada će se u Bruxellesu lomiti koplja oko toga čiji je zapravo — i kakav mora biti — omiljeni döner.