Donald Trump u ponedjeljak stiže u kanadski planinski resort Kananaskis, gdje ga dočekuju čelnici sedam najrazvijenijih demokracija – i zajednički problem: trgovinski rat koji američki predsjednik vodi protiv vlastitih saveznika.
• Porezni udar: Atlantsko vijeće izračunalo je da se efektivna stopa američkih carina na robu iz ostalih članica G7 kreće između 12 i 16 posto – najviša razina od Velike depresije 1930-ih. • Prijeteće pojačanje: Trump je već udvostručio carine na čelik i aluminij na 50 %, a 9. srpnja planira dignuti i carine na europsku robu na 50 %, uz najavu dodatnih davarina na farmaceutske proizvode, poluvodiče, bakar i drvo. • Zadnji trenutak za dogovor: Samit se smatra „praktičnim rokom” za smirivanje spora, priznaje anonimni kanadski diplomat, jer bi se nove tarife mogle aktivirati odmah nakon susreta.
Neugodan déjà-vu Posljednji put kada je Kanada 2018. ugostila G7, Trump je demonstrativno napustio sastanak pod paljbom kritika zbog sličnih mjera. Sada su tenzije još jače, ali ostali lideri žele preusmjeriti pozornost na zajedničke sigurnosne prijetnje – prije svega Rusiju.
„Kako od nas možete tražiti front protiv Kine, dok istodobno pokušavamo ublažiti posljedice vaših carina?” parafrazira analitičar Josh Lipsky pitanje koje europski i japanski čelnici namjeravaju postaviti američkom predsjedniku.
Bez zajedničke izjave S obzirom na duboke razlike, Kanada najavljuje da završnog zajedničkog priopćenja vjerojatno neće biti. Umjesto toga planira se čak sedam odvojenih dokumenata o sirovinama, umjetnoj inteligenciji, požarima i drugim temama.
• Prvu radnu sesiju otvara domaćin Mark Carney govorom o globalnoj ekonomiji, trgovini i „poretku utemeljenom na pravilima kakvog smo poznavali”. • Europsku uniju zastupaju Ursula von der Leyen i António Costa, dok je Ujedinjeno Kraljevstvo već potpisalo privremeni trgovinski sporazum s Washingtonom. • Japan se nalazi u posebno nepovoljnom položaju jer veliki dio izvoza čine automobili, izravno pogođeni američkim mjerama.
Zelenski na gostujućem parketu Utorak donosi dolazak ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Nakon što je 2022. G7 uveo ograničenje cijene ruske nafte, Kijev sada traži daljnje sankcije – uključujući spuštanje globalnog cjenovnog plafona sa 60 na 45 dolara po barelu.
Europska komisija već je najavila prijedlog za zabranu uvoza ruskih naftnih derivata, dok se London i Washington koncentriraju na osiguranje i financijske kanale. No, velike proboje u Stjenovitim planinama nitko ne očekuje.
Minimalna očekivanja "Najbolji scenarij je da ne bude velikih eksplozija", procjenjuje Lipsky i podsjeća na fotografiju iz 2018. s Trumpom prekriženih ruku okruženim nestrpljivim kolegama. Ni Berlin ni Ottawa ne žele reprizu „G6 protiv 1”, jer bi dodatno produbila pukotine u zapadnom savezu – baš u trenutku kada je jedinstven nastup potreban zbog rata u Ukrajini i sve asertivnije Kine.
Sljedeće godine predsjedanje G7 preuzima Emmanuel Macron. Francuski čelnik, trenutačno najdugovječniji za istim stolom, već kalkulira kako održati krhko jedinstvo dok se nad klubom najbogatijih nadvija – nova runda Trumpovih carina.
