Predsjednik Sjedinjenih Država suočen je s ključnim trenucima: u petak završava 60-dnevni rok iz američke Rezolucije o ratnim ovlastima, nakon čega Donald Trump mora ili prekinuti vojnu operaciju protiv Irana ili od Kongresa zatražiti službeno produljenje. Analitičari i savjetnici na Capitol Hillu procjenjuju da će Bijela kuća pokušati kupiti vrijeme – ili će službeno zatražiti dodatnih 30 dana, ili će jednostavno tvrditi da je sadašnje, krhko primirje znak da je rat okončan.
Rat je započeo 28. veljače, kada su Sjedinjene Države i Izrael pokrenuli zračne napade na iranske ciljeve. Trump je 48 sati poslije, kako nalaže zakon, o tome pisanim putem obavijestio Kongres, čime je počeo teći 60-dnevni rok.
Demokrati su od samog početka više puta predlagali rezolucije kojima nastoje prisiliti predsjednika da povuče postrojbe ili zatraži formalno odobrenje za nastavak sukoba. No republikanci, koji tijesno kontroliraju i Senat i Zastupnički dom, redom su te pokušaje blokirali.
Prema Rezoluciji o ratnim ovlastima iz 1973., predsjednik smije voditi borbenu operaciju najviše 60 dana bez suglasnosti Kongresa, a zatim mora ili prekinuti akciju ili tražiti 30-dnevno produljenje uz opravdanje „neizbježne vojne nužde”.
Iran je u četvrtak poručio da će, bude li Washington obnavljao napade, odgovoriti „dugim i bolnim udarima” na američke položaje. Ta prijetnja dodatno otežava američke napore da okupI međunarodnu koaliciju za deblokadu Hormuškog tjesnaca, ključne pomorske rute za svjetske isporuke nafte.
Istodobno ankete pokazuju da je rat izrazito nepopularan među američkim biračima, svega šest mjeseci prije kongresnih izbora u studenom. Inflacija i rast troškova života dodatno su srušili predsjednikov rejting na najnižu razinu u mandatu; dio ispitanika izravno krivi rat za više cijene.
Unutar Senata raste pritisak na jasnu odluku. Vođa republikanske većine John Thune izjavio je da bi „idealno” bilo postići mirovni sporazum s Teheranom, no nije isključio mogućnost glasovanja o odobrenju rata. Čelnik demokrata Chuck Schumer i dalje gura rezolucije za okončanje sukoba, pozivajući se na ustavnu odredbu prema kojoj samo Kongres ima pravo objaviti rat.
Bude li Trump posegnuo za 30-dnevnim produljenjem, nova rasprava na Capitol Hillu poklopit će se s predizbornom kampanjom. Ako pak proglasi da je primirje dovoljno za završetak operacija, rizik je da Teheran svaku novu detonaciju u Perzijskom zaljevu proglasi kršenjem dogovora i odvrati prijetnjom koju je već najavio.
Do petka navečer postat će jasno hoće li Bijela kuća tražiti novu pravnu zaštitu za rat koji je ionako zapao u pat-poziciju, ili će Kongres – po prvi put u gotovo pola stoljeća – pokušati natjerati predsjednika da oružjem započeti sukob i formalno privede kraju.
