Dok se Washington bavi nestabilnim istupima bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, sve veći broj tradicionalnih američkih saveznika okreće se Kini u potrazi za predvidljivosti i gospodarskim partnerstvom.
U Pekingu je irski premijer Micheál Martin dočekan riječima kineskog predsjednika Xi Jinpinga kako mu je omiljena knjiga iz mladosti bio roman „The Gadfly” irske autorice Ethel Voynich. Taj potez dio je šire kineske ofenzive šarma prema europskim i sjevernoameričkim vladama, koja se lakše provodi dok, kako analitičari ocjenjuju, Trump „ljulja” postojeći međunarodni poredak.
„S obzirom na to da američka politika ponovno izgleda nepredvidivo – što je naglašeno tenzijama i carinskim prijetnjama oko Grenlanda – europski čelnici nastoje održati otvorene kanale s Pekingom”, kaže Eva Seiwert iz berlinskog Mercator instituta za studije Kine. Upozorava, međutim, da takav pristup „može produbiti ovisnost o Kini upravo u trenutku kada je cilj Europe smanjiti rizike”.
Najdalje je zasad otišao kanadski premijer Mark Carney. Nakon višemjesečnih javnih sukoba s Trumpom, u Pekingu je objavio da Ottawa „gradi novo strateško partnerstvo s Kinom” i spustio carinu na kineska električna vozila s 100 % na 6,1 %. Procjene govore da bi kineski modeli uskoro mogli zauzeti petinu kanadskog tržišta e-automobila.
Ryan Haas iz think-tanka Brookings na društvenoj mreži X ovako je sažeo kinesku taktiku: „In viewing Trump’s efforts to gain control of Greenland, Beijing appears to be following Napoleon’s maxim: ‘Never interrupt your adversary when he’s making a mistake.’”
U Londonu se istodobno sprema dolazak premijera Keira Starmera u Kinu. Unatoč pritiscima zbog sigurnosnih i ljudskopravaških pitanja, britanska je vlada upravo odobrila gradnju goleme kineske ambasade u središtu grada te planira oživjeti Vijeće britanskih i kineskih direktora.
„Starmer želi poboljšati gospodarske odnose, ali neće Kinu smatrati pouzdanijom od SAD-a”, tvrdi Steve Tsang, ravnatelj Instituta SOAS za Kinu.
Slično razmišlja i finski premijer Petteri Orpo, koji u Peking stiže u nedjelju. Analitičar Patrik Andersson ističe da je „kineska potpora Rusiji” zahladila odnose Nordijaca s Pekingom, no podsjeća da je finska linija tradicionalno stabilnija od švedske ili norveške.
Ipak, hladniji vjetrovi pušu iz Bruxellesa. Istraživač Tsinghua sveučilišta Song Bo podsjeća da su „rat u Ukrajini i rezervirani stav Europske komisije dvije glavne zapreke dubljem zbližavanju”.
Za mnoge srednje sile na Zapadu dilema se svodi na izbjegavanje prevelike ovisnosti – bilo o nepostojanom Washingtonu, bilo o ekonomski sveprisutnom Pekingu. „Svijet je u rupturi, a ne u tranziciji”, poručuje Carney, dok Kina strpljivo koristi pukotine u starom poretku da učvrsti vlastitu poziciju.
