Na najvećem ovogodišnjem summitu NATO-a u Haagu visoki dužnosnici europskih zemalja ostali su bez odgovora na pitanje koje ih najviše muči: hoće li i kada Sjedinjene Države smanjiti broj svojih vojnika na kontinentu.
Prema riječima dvaju anonimnih europskih dužnosnika, predsjednik Donald Trump i ministar obrane Pete Hegseth tijekom službenih sastanaka nisu ni jednom spomenuli budućnost američke vojske u Europi. „Šutnja o tome bila je namjerna”, rekao je jedan od njih, ističući da Washington očito želi sam donijeti odluku, unatoč snažnom interesu europskih partnera.
SAD posljednjih mjeseci razmatra preusmjeravanje resursa prema Indo-Pacifiku te odgovor na napetosti s Iranom. Međutim, opseg i tempo mogućeg povlačenja ostaju nepoznati. Američki veleposlanik pri NATO-u Matthew Whitaker ranije je poručio da „ništa nije konačno” te najavio „ozbiljne razgovore” nakon summita, dodajući da treba „razmotriti praktične implikacije”.
Pentagon provodi sveobuhvatnu reviziju rasporeda snaga koja bi trebala biti dovršena krajem ljeta ili početkom jeseni. Whitaker je obećao da će Washington „usko surađivati” s ostalim članicama kako bi se izbjegla „sigurnosna praznina”.
Ulog je velik: SAD trenutno održava neke od ključnih baza i najskupljih obrambenih kapaciteta u Europi, a Međunarodni institut za strateške studije procjenjuje da bi europske države trebale izdvojiti oko bilijun dolara u idućih 25 godina da same nadomjeste američku opremu i sposobnosti.
Proces izmještanja desetaka tisuća vojnika bio bi dugotrajan i skup i za Washington, pogotovo jer još nije jasno gdje bi dodatne trupe bile stacionirane.
Iako je budućnost američke vojske ostala visjeti u zraku, Haag je ipak donio smirivanje napetosti u retorici. Trump, koji je ranije prijetio da bi mogao „ohrabriti” Rusiju da napadne članice koje ne ispunjavaju financijske obveze, ovaj je put poručio da je „uz njih do kraja”.
