Novi trgovinski sporazum Washingtona i Bruxellesa, kojim se na većinu europskog izvoza u Sjedinjene Države uvodi jedinstvena carina od 15 %, za predsjednicu Komisije Ursulu von der Leyen bio je politički debakl, ali ekonomski – barem zasad – nije izazvao dramu.
Prema procjenama Deutsche Banka i Bloomberg Economicsa, udar na BDP Unije trebao bi iznositi oko 0,4 do 0,5 %. Za usporedbu, globalna financijska kriza 2009. smanjila je europsku proizvodnju za 4,3 %, a pandemija covida-19 za 5,6 %.
Što ublažava štetu • EU izvoz u SAD čini manje od 3 % BDP-a, pa bi i potpuni prekid trgovine (nevjerojatan scenarij) bio daleko od razmjera recesije iz 2009. • Mnogi europski proizvodi, poput Porschea, cjenovno su neelastični: imućni Amerikanci platit će ih i skuplje. • Trump vodi rat protiv svih: Meksiko i Kanada plaćaju 25 % i 35 % carine, Kina 30 %, pa su europski proizvodi relativno konkurentniji. Potpredsjednik Komisije Maroš Šefčovič to je na X-u sažeo riječima: „EU exporters now benefit from a more competitive position”.
Deutsche Bank je stoga prognozu rasta korigirao tek za desetinku, s –0,4 % na –0,5 %, dok Bloomberg upozorava da bi eventualno ciljanje farmaceutike moglo „odrezati” dodatnih 0,3 postotna boda.
Prava bomba krije se drugdje Analitičari ipak upozoravaju da su carine tek dimna zavjesa. Puno veću opasnost vide u američkom planu opsežne deregulacije financijskog sektora – rezanju obveznih kapitalnih jastuka banaka, slabljenju stres-testova i labavljenju nadzora nad kriptotržištem.
Guverner američke središnje banke Michael Barr podsjetio je u govoru u Brookingsu kako su „razdoblja deregulacijskog zanosna prethodila Velikoj depresiji 1930-ih, krizi štedionica 1980-ih i globalnoj krizi 2009.”. Zaključio je: „An important lesson we can draw from US financial crises is the role that ill-advised weakening of the bank regulatory framework played in those crises.”
Da se virus deregulacije širi i Europom, upozorava glavni ekonomist Centra za europsku reformu Sander Tordoir: europske banke „jašu na valu deregulacijskog fetiša iako im je profitabilnost već snažno porasla zbog viših kamata ECB-a”.
Nevladina organizacija Finance Watch dodaje da bi prijedlog Bruxellesa o „pojednostavljenju” pravila za sekuritizaciju – instrument koji je odigrao ključnu ulogu u slomu 2009. – mogao povećati „sistemski rizik” u europskom financijskom sustavu.
No postoje i skeptici. Nicolas Véron iz bruxelleskog think-tanka Bruegel ocjenjuje da se ideja „ravnopravnog terena” s današnjim Washingtonom više ne može braniti: „The growing consensus in Europe is that Trump's policies are dangerous and reckless.” Po njemu, manje je vjerojatno da će EU kopirati američka popuštanja, a veća je prijetnja da će „gluposti koje se događaju u SAD-u” preliti rizike na europsko tržište.
Drugim riječima, carinski udar je neugodan, ali upravljiv. Puno je opasnije ako se pod Trumpovim pritiskom razgrade zaštitni nasipi koji su Europu – za razliku od SAD-a i Švicarske – već jednom spasili od bankarske panike.
