Multimilijardinski program nabave 36 američkih lovaca F-35, najskuplji obrambeni projekt u povijesti Švicarske, ponovno se trese nakon što je Washington uveo 39-postotne carine na švicarski izvoz – uvjerljivo najviše namete koje SAD trenutačno primjenjuje na neku razvijenu zemlju.
Švicarska je 2021. godine, s tijesnih 50,1 posto potpore na referendumu, odlučila zamijeniti svoje zastarjele zrakoplove američkim F-35 Lightning II, vrijednima oko šest milijardi franaka. Prvi primjerci trebali bi stići između 2027. i 2030., no cijena bi se, prema nedavnoj američkoj obavijesti Bernu, mogla povisiti za još najmanje milijardu franaka. Za razliku od europskih „fiksnih“ ugovora, kupnja unutar američkog sustava Foreign Military Sales ne jamči konačnu cijenu.
Politički pritisak raste
• Zeleni su već u ožujku podnijeli parlamentarnu inicijativu za otkazivanje ugovora, tvrdeći da su Sjedinjene Države postale nepouzdan sigurnosni partner i da bi Švicarska trebala potražiti „suvereniju europsku alternativu“. • Liberalni zastupnik Hans-Peter Portmann poručio je da se „u ovim okolnostima ne možemo ponašati kao da se ništa nije dogodilo“ te pozvao na razmatranje raskida ugovora ili zaustavljanje daljnjih isporuka dok se ne nađe europsko rješenje. • Vlada za sada ostaje pri odluci. Predsjednica Konfederacije Karin Keller-Sutter podsjetila je da bi bez F-35 Švicarska ostala bez zračne obrane.
Trgovinski udar dodatno potiče sumnje. Politički analitičar Oscar Mazzoleni kaže da je „zemlja u šoku“ jer se dugo smatrala privilegiranim američkim partnerom – od financija do diplomacije, uključujući zastupanje Washingtona u Iranu.
Širi europski val skeptičnosti
Švicarska nije jedina koja preispituje kupnju najmodernijeg američkog lovca. Španjolska je nedavno definitivno odustala od F-35 i odlučila birati između europskog Eurofightera i budućeg francusko-njemačkog sustava FCAS. Portugal, ali i Kanada – iako Ottawa zasad ostaje pri ranijoj odluci – također promišljaju alternativne scenarije.
Unatoč svemu, Savezno vijeće je u svibnju preporučilo parlamentu da odbije Zelenima inicijativu za raskid. Ipak, stranka najavljuje da će je staviti na dnevni red jesenskog zasjedanja od 9. do 26. rujna.
Kako zasad stvari stoje, svaki novi udar iz Washingtona – bilo kroz carine ili rast troškova proizvodnje – mogao bi preokrenuti vrlo krhku političku ravnotežu kojom je Švicarska prije tri godine jedva odobrila najskuplju vojnu investiciju u svojoj povijesti.