Washington – Američki predsjednik Donald Trump potpisao je proglas kojim se za svaku H-1B vizu uvodi nova godišnja naknada od 100.000 američkih dolara, što bi moglo snažno pogoditi tehnološku industriju koja se oslanja na stručnjake iz inozemstva, posebice iz Indije i Kine.
Na brifingu u Bijeloj kući ministar trgovine Howard Lutnick izjavio je da su „sve velike tvrtke” već obaviještene o mjeri: „A hundred-thousand dollars a year for H-1B visas, and all of the big companies are on board. We’ve spoken to them”. Dodao je kako je cilj natjerati poslodavce da zapošljavaju domaće diplomante: „If you’re going to train somebody, you’re going to train one of the recent graduates from one of the great universities across our land. Train Americans.”
Program H-1B godišnje omogućuje izdavanje 65.000 viza za strane radnike u specijaliziranim zanimanjima, uz dodatnih 20.000 za one s naprednim diplomama. Prema vladinim podacima, oko dvije trećine nositelja tih viza radi u računalnom sektoru. U prvoj polovici 2025. Amazon je imao više od 10.000 odobrenih zahtjeva, dok su Microsoft i Meta Platforms premašili po 5.000.
Kritičari tvrde da tvrtke koriste program kako bi pritiskale plaće i istisnule domaće radnike, dok pobornici navode da je riječ o nužnom načinu popunjavanja nedostatka kvalificiranih stručnjaka. Među zagovornicima je i Elon Musk, naturalizirani Amerikanac koji je nekoć i sam imao H-1B vizu.
Venture kapitalist Deedy Das na društvenoj mreži X upozorio je da nova naknada „creates disincentive to attract the world’s smartest talent to the US” i može usporiti inovacije, osobito u manjim tvrtkama i startupovima koje će teško podnijeti dodatni trošak.
Pravni stručnjaci dovode u pitanje ovlasti Bijele kuće da samostalno uvede tako visoku pristojbu. Aaron Reichlin-Melnick iz Američkog imigracijskog vijeća napisao je na Blueskyju: „the president has literally zero legal authority to impose a $100,000 fee on visas. None. Zip. Zilch.” Prema važećim pravilima, izvršna vlast smije naplaćivati isključivo iznose koji pokrivaju troškove obrade zahtjeva, dok većinu naknada ionako plaćaju poslodavci.
H-1B vize izdaju se na razdoblje od tri do šest godina, a podnositelji trenutačno plaćaju skromnu kotizaciju za ulazak u lutriju te naknadne pristojbe koje zajedno dosežu nekoliko tisuća dolara. Nova bi mjera time višestruko povećala cijenu, a Bijela kuća poručuje da bi „ili radnik mora biti iznimno vrijedan ili će tvrtka zaposliti Amerikanca”.
Ovo je posljednji u nizu poteza administracije koja nastoji ograničiti ili dodatno oporezovati legalnu imigraciju. Prošlog je mjeseca pokrenut pilot-program za uvođenje jamčevina do 15.000 dolara za turističke i poslovne vize iz zemalja s visokom stopom prekoračenja boravka, a na snazi je i zabrana putovanja za 19 država.
Širi pravni i politički odjek tek se nazire, no već sada je jasno da bi nova pristojba mogla preoblikovati tržište rada u američkom tehnološkom sektoru – ili ga, kako upozoravaju kritičari, učiniti manje atraktivnim globalnim talentima.
